Donja-DOlina 00Kako se živjelo u prahistorijsko doba u Donjoj Dolini na obali Save, a kako prije stotinjak godina? Kako se plovilo Savom?

U Glasniku Zemaljskog muzeja, u periodu od 1910. do 1916. godine, objavljeno je šest zanimljivih radova koji opisuju narodno ribarstvo. Sve radove potpisuje autor Vejsil Ćurčić. U pet radova autor opisuju ribarstvo u kraškim područjima, najčešće u kraškim poljima, a u jednom radu autor opisuje narodno ribarstvo u Donjoj Dolini na obali rijeke Save kod Bosanske Gradiše. U ovom mjestu je pronađeno sojeničko naselje, inače vrlo poznati arheološki lokalitet.

Opisujući ribarstvo autor nam je ostavio i nekoliko podataka o plovilima koji su ljudi koristili u to vrijeme. Dolina, kao i sva ostala naseljena mjesta uz Savu je bila neka mala 'savska Venecija'. Čovjek je ovdje svoj način življenja u cijelosti prilagodio vodenom okruženju. Svaka kuća je bila ribarska i svaka je imala nekoliko plovila. Plovila su se gradila od drveta, hrastovog ili borovog. Sudeći po broju plovila koja su iskopana u arheološkim iskopavanjima (razni dimenzija, od nekoliko centimetara do najvećeg čamca koji je dug 12,38 metara), i po zatečenom stanju koje je autor zatekao na početku 20. stoljeća i opisao u ovom radu, skoro da je svaka kuća i imala svog graditelja čamaca. U to vrijeme kada je autor boravio u Dolini, zatekao je ljude koji još uvijek žive u sojenicama. No, kako bi drugačije u močvarnom i plavnom području, nego se izdignut na veći nivo. Ostavio nam je i dvije fotografije tadašnjih kuća.

Donja-Dolina-sojenice

Bez čamca život bi bio ne zamisliv. Čamac je za Dolinu bio osnovno prijevozno sredstvo. Korabovi, lađe i čunovi, nazivi su koji su se ovdje upotrebljavali za sve vrste čamaca. Korab je naziv za izuzetno duge čamce, od nekoliko metara, lađa i čun su nazivi za manja plovila. Da je u Dolini sve bio u znaku čamaca, potvrđuju nam dva crteža, na kojima je prikazano da su se čamci koristili i nakon njihove istrošenosti za plovidbu. Jedan je primjer kako su od starog čamca izrađene male drvene stepenice ispred sojenice, stepenice su izrađene od jedne stare lađe, a drugo je upotreba jednog istrošenog čamca za drveno korito.

Donja-DOlina-minijaturni-camacPored toga što su izrađivali upotrebna plovila, u arheološkim nalazima, pronađeni su i minijaturni čamci, svega nekoliko centimetara. Jedan takav koji je otkopan u Donjoj Dolini izrađen je u potpunosti od drvene kore. Po svom obliku sličan je manjim čamcima koje u Posavini nazivaju 'čun'. Dugačak je 33 cm, širina mu je u srednjem dijelu 6,3 cm, a dubina 1,6 cm. Po nekim istraživačima ovo je bio urnek za izradu (Truhelka), a po nekim je to bila dječja igračka (Ćurčić). Ćurčić smatra da urnek tadašnjim majstorima nikako nije bio potreban, kao i onim u njegovo vrijeme boravka u Donjoj Dolini, jer su oni bili vrsni majstori za izradu čamaca i bez urneka. I mi smatramo da je ovaj čamac služio za igru nekom sretnom dječaku ili djevojčicičiji je otac bio izrađivač čamaca, pa su oni imali taj luksuz da u prahistorijsko doba imaju ovu malu igračku. U svim periodima društvenog razvoja djeca su imala potrebu da imitiraju starije od sebe. U 'dolini čamaca' urnekovanje čamaca, bilo je suvišno.

 BhDOCumentary

Literatura:

Ćurčić V., 1910. Narodno ribarstvo u BiH – Dolina na Savi, GZM, Knjiga 2, Sarajevo, 379-488;

Donja-Dolina-upotreba-camcaDonja-Dolina-dizanje-camca

 

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X