Kopcic dzamija-mix00Kako su u akumulacionom Ramskom jezeru ostali spomenici muzejske vrijednosti? Šta znamo o njima? Kako je bilo prije potopa, a kako poslije? Šta su nam stari istraživači ostavili zapisano i fotografisano, bez drona, prizemno? Izgleda da ne znamo šta imamo ni pod jezerom ni na kopnu.

Ove zime kako je rekordno opao nivo vode u vještačkim akumulacijama koje nazivamo jezerima, imamo povijesnu priliku da sagledamo stanje kako je podvodni ambijent uspio da 'zaledi' sačuva neke ljudske ostatke. Tu su ostaci kuća, pomoćnih objekata, puteva, ostaci džamije, nadgrobnih spomenika i drugih ljudskih potrepština. Dominiraju ostaci objekata koje je čovjek pravio i gradio od kamena.

Lokalni, domaći internet portal rama-prozor.info najbliži mjestu događaja, bezbeli prvi je objavio (a i ranije je objavljivao), zanimljive fotografije 'iz jezera', nakon povlačenja vode Ramskog jezera. Ostali su navalili modernom novinarskom copy-paste metodom prenositi njihovu vijest i ostali multimedijalni materijal. Neke dobro stojeće informativne agencije su poslali svoje ekipe 'pod jezero'. Kombinacija multimedijalnih materijala i starih otrcanih usmenih legendi donosi štivo koje izgleda da donosi puno klikova. Privlači klikove svih, bez obzira na njihovu spol, znanje, interesovanja, starosnu dob i druge osobine. Legende koje su se prenosile s koljena na koljeno, sada se prenose s portala na portal. Suština ostala ista, samo se promijenio medij.

Pustimo legende. Niko da se uhvati knjige i da nešto pročita, pa da vidimo šta ima, a šta nema u literaturi? Šta su nam stari istraživači ostavili zapisano i fotografisano, bez drona, prizemno? A da ne govorimo o pokušaju čitanja natpisa koje smo mogli vidjeti na fotografijama nekoliko nišana.

Muzejski primjerak nadgrobnog spomenika nišana na dnu jezera

Našu pažnju posebno je privukao jedan nišan, muslimanski nadgrobni spomenik s natpisom. Pisana riječ ostaje riječ, pogotovo kada je na kamenu, iako je bila nekoliko desetljeća pod vodom.

Jedan od nekadašnjih uposlenika republičkog Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa SR BiH, Mehmed Mujezinović veliki dio svog profesionalnog angažmana posvetio je upravo islamskog epigrafici u Bosni i Hercegovini. Tako je nastalo djelo ''Islamske epigrafika Bosni i Hercegovine'' u tri toma i dva izdanja (Prvo izdanje: 1974.,1977. i 1982.; Drugo izdanje: 1998.). Od svih spomenika koji na sebi imaju natpise, najbrojniji su nadgrobni spomenici nišani. Ali izgleda da nije bilo dovoljno jedan istraživač i tri toma da bi se moglo pronaći i evidentirati sve što na terenu ima. Materijala i prostora za istraživanje ostalo je još puno, a današnji istraživači se pozabavili o sebi i oko svojih zvanja.

No, vratimo se nišanu. Pomenuti autor je prije potapanja bio u Kopčiću, te spominje džamiju sa prostranim haremom (džamijsko dvorište) oko nje. Džamija je dimenzija 8 x 8 metara, a od ostalih detalja pominje dva obla kamena stuba s ukrašenim bazama i kapitelima. Bilo bi ih zanimljivo baze i kapitele pokušati pronaći. Godina gradnje je njemu bila nepoznata. Ali je vrijedna fotografija objekta sa zapadne strane (Mujezinović, 1998. 437).

kopcicDzamijaFotografija ostataka džamije, snimljeno 2017.
 
 
Kopcic-dzamija 96

Slika džamije u Kopčiću prije potapanja naselja (Mujezinović, 1998. 437)

Autor navodi prostrano groblje sa preko pedeset pari nišana raznih veličina i formi. Te navodi da je bilo nekoliko starijih nišana, ali bez epitafa. Izdvaja ukrašena dva uzglavna nišana, a jedan ima ispisanu godinu 1226 / 1811. Ispod je i njihova fotografija.

Kopcic dva-nisana1

Etnolog Milenko Filipović opisujući selo Kopčiće, spominje katoličko i muslimansko groblje koje je oko džamije i grob njezinog osnivača ograđen kamenom kakvog nema u okolini. Ali da na džamiji i na grobovima nema nikakvih natpisa. On u Kopčiću navodi i srednjovjekovno groblje, ali je očuvan samo jedan stećak, koji se zove Kamenbaba (Filipović, 1955.87), a kojega kasnije bilježe i ostali istraživači.

Ostaje nejasno kako niko od pomenutih autora nije primijetio ovaj nišan s natpisom, unikatnog oblika i ukrasa. Današnji osmanisti vjerovatno ovakve spomenike smatraju manje bitnim, dok se niko nije sjetio da ih pročita i prevede.

Kopcic nisan-natpis

Fotografija nišana koji nije evidentiran i dešifrovan

Nekoliko fotografija nišana iz Ramskoj jezera, snimljenih 2012. godine, od kojih su dva s natpisom, možete pogledati ovdje.

U literaturi smo pronašli fotografiju katoličkog groblja u Kopčiću i možemo vidjeti kako je nekada izgledalo (Topić, 2005.148).

 Kopcic kat-groblje

A šta ima u Varvari? Lakše je odgovoriti šta nema?

A u Varvari, naselje koje se nalazi(lo) na vrelu rijeke Rame, ima i imalo je materijalne ostatke ljudske prošlosti iz svih kulturnih vremenskih epoha. A Kopčić nije daleko. Oba naselja su doživjela svoj vještački potop.

Kada smo kod nadgrobnih spomenika, izdvojit ćemo dva. U selu Varvara, u zaseoku Pačevo, istočno do Bijele gomile i turbeta bega Kopčića, u dvorištu Mate Zečevića, nalaze se dva stećka sa ukrasima i njihovoj neposrednoj blizini jedan nišan u obliku deblje gore zašiljene ploče (115 x 56 x 20 cm). Na jednoj njegovoj široj strani plastično je isklesana figura konja, sa nogama koje su gore okrenute. Na suprotnoj strani su polumjesec i tri polujabuke. Spomenik je dobro klesan i očuvan. Bešlagić ga je evidentirao 1953.g. (Bešlagić, 1978. 35). Usput smo spomenuli Varvaru, ali to je posebna priča.

U Rumbocima (susjedno naselje) nalazi se još jedan 'bašluk' visok 170 cm, ali i on bez natpisa (Hasandedić H.1987.796).

Samo nekoliko nadgrobnih spomenika zabilježeno je u literaturi, a sigurno ih ima puno više.

* * *

Nismo uspjeli posjetiti ove lokacije prije dizanja nivoa vode, ali smo susretljivošću uredništva internet portala www.rama-prozor.info dobili fotografije i dozvolu za njihovo objavljivanje. Na tome im puno hvala.

Od redakcija portala www.rama-prozor.info dobili smo informaciju, da se u narednoj godini planira potpuno ispuštanje vode iz jezera, pa je očekivati još 'podvodne' povijesti.

Redakcija BhDOCumentary

Autor novih fotografija: Damir Mišura www.rama-prozor.info

Literatura:

  • Anon, 2012: ''Ramsko jezero: Pad nivoa otkrio ostatke nekadašnjeg naselja'', dostupno na: http://www.bistrobih.ba/nova/2012/03/28/ramsko-jezero-pad-nivoa-otkrio-ostatke-nekadasnjeg-naselja/
  • Anon, 2017: ''Iz Ramskog jezera izronili ostaci kuća i grobovi'', dostupno na:http://www.rama-prozor.info/clanak/foto-video-iz-ramskog-jezera-izronili-ostaci-kuca-i-grobovi/26271 [pregledano: 19.02.2017.];
  • Bešlagić, Šefik: 1978. ''Nišani XV i XI vijeka u Bosni i Hercegovini'', ANUBiH, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 30, Sarajevo;
  • Filipović Milenko, 1955. ''Rama u Bosni'', Srpski etnografski zbornik, knjiga LXIX, SANU, Beograd;
  • Hasandedić H. 1987. ''Islamski spomenici u Varvari i okolini'', Glasnik IZ-a, L. br. 6. (794-796);
  • Mujezinović Mehmed: 1977. ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'', Knjiga III, Prvo izdanje, Biblioteka ''Kulturno naslijeđe'', ''Veselin Masleša'', Sarajevo;
  • Mujezinović Mehmed: 1998. ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine'', Knjiga III, Drugo izdanje, „Sarajevo-Publishing“, Sarajevo;
  • Topić Fra Mato, 2005. ''Ramske starine'', Franjevački samostan Rama – Šćit, Svjetlo riječi – Sarajevo, Rama – Sarajevo;

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X