Stećci-u-Cavtatu ispred-crkve-sv-Djordja 1Da li su stećci u primorskom dijelu evidentirani i istraženi? U kakvom su stanju? Posebna je tema koja čeka istraživače. Donosimo kraću analizu stećke koji se nalaze u dvorištu crkve sv. Đurđa u gradu Cavtatu.

Primorskim stećcima bavio se hrvatski povjesničar umjetnosti Cvito Fisković. On je ove stećke u Cavtatu i još nekoliko nekropola stećaka u Dubrovačkoj župi, evidentirao i naučno obradio još davne 1961. godine. Cvito Fisković (1908.1996.) hrvatski je povjesničar umjetnosti i konzervator, danas se po njemu naziva splitska podružnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu - Centar Cvito Fisković, osnovana 2010. godine[1].

U jednom njegovom radu, koji nam je dostupan u ovoj analizi, saznajemo da je obradio stećke u Cavtatu i nekoliko nekropola u Dubrovačkoj župi: u Mlinima uz crkvu sv. Ilara, u katoličkom groblju uz crkvu Velike Gospe u selu Platu i u groblju uz crkvu sv. Đurđa u Bujićima.

Kao povjesničar umjetnosti Fisković analizira i uspoređujući ukrase na stećcima sa istim ili sličnim ukrasima na stećcima u Bosni i Hercegovini i drugim dijelovima primorja i Dalmacije i sa ukrasima na nekim građevinama najčešće iz primorja.

Stećci ispred crkve sv. Đurđa

Crkva se nalazi se na uglu između ulica Stjepana Radića i Put od Cavtata. Dvorište crkve je ograđeno kamenim zidom. Ulaz u dvorište je kroz malu kapiju sa zapadne strane.

Stećci-u-Cavtatu crkva-sv-Djurdja

Crkva sv. Đurđa u gradu Cavtatu

Drugi podatak iz literature o ovim stećcima je, da se uz crkvu sv. Đurđa, na lokalitetu Petrača, nalazi ukupno 15 stećaka (Bešlagić, 1971.94.). Danas ih ima svega nekoliko. Tačnije, tri velike ploče i jedna manja, nalaze se ispred crkve, postavljene na malom zidu koji ograđuje prostor ispred same crkve i dva stećka u obliku sanduka koji su postavljeni kao dovratnici na ulaznoj kapiji u dvorište crkve.

Svi stećci su pomjereni sa svoje izvorne lokacije. Sa ovog groblja prenesena je u vrt Bogišićeve zbirke u Cavtatu ploča s reljefnim križem širokih trokutnih krakova, jedna od najvećih u ovoj vrsti okomitih, nadgrobnih srednjovjekovnih stela (Fisković, 1961.168.).

Fisković je uradio analizu ukrasa na grobnim pločama koje su ispred crkve i jednog stećka u obliku sanduka koji je dovratni kamen u ogradi na ulazu u dvorište crkve. Odnosno on je u svojoj analizi obuhvatio samo one stećke koji imaju ukrase. Ukrasi na ovim stećcima koje opisuje Fisković i danas su vidljivi.

''...osvrnuo sam se na ove u primorskom kraju i na njihove najtipičnije motive, tek da se i u tome vidi povezanost dubrovačkog primorja s njegovim bosansko-hercegovačkim zaleđem, što za proučavanje ovih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, koje je još nije završeno, neće biti bez interesa, pogotovo pri rješavanju jednog od pitanja koje se tu postavlja: koliko je naime primorsko stilsko graditeljstvo i kiparstvo bilo povezano s ovim rustičnim spomenicima?'' (Fisković, 1961.169.).

Da su stećci korišteni kao dovratnici ulaznih vrata raznih objekata i na kapijama raznih ograda nije ništa novo. Mnoštvo je takvih primjera na cijelom prostoru rasprostiranja stećaka, pa tako i u primorju. Stećci su također, korišteni kao dovratnici ulaznih vrata u groblje u Platu (mjesto nedaleko do Cavtata), u Trstenome i u Brotnjicama (Fisković, 1961.149). Ne samo da su korišteni kao dovratni kamenovi, brojni su primjeri da su ugrađeni i u sami ogradni zid.

Na osnovu naših dosadašnjih iskustava na poslovima evidentiranja stećaka, uvjereni smo da u Dubrovačkoj županiji ima više stećaka nego što je evidentirano u literaturi.

Stećci u Cavtatu ukrašena ploča

U grobištu se ističe velika dugoljasta ploča, kojoj je na vrhu plitki reljef rascvjetalog gotičkog križa. Na pobočnoj uzdužnoj strani ploče plešu kolo četiri reljefna ljudska lika, držeći se poluuzdignutim rukama, onako kako ih se veoma često sreće na bosanskim i hercegovačkim, a ponekad i dalmatinskim stećcima. Donji dio ljudskih figura nije prikazan, pa se ne zna jesu li figure u muškom ili ženskom obliku.

Na drugoj uzdužnoj strani ploče koračaju četiri izdužene životinje, pružene glave, jedna za drugom u istom smjeru. Na dvjema kraćim stranama su po dvije reljefne životinje (Fisković, 1961.166.).

Stećci-u-Cavtatu ispred-crkve-sv-Djordja

Stećci u obliku ploče ispred crkve.

Stećci-u-Cavtatu dovratnici

Dovratnici na kapiji dvorišta

Stećci-u-Cavtatu ukras-na-dovratniku

Iako Fisković smatra da je samo jedan dovratnik kapije stećak (Fisković, 1961.168.), mislimo da su to oba. Na jednom od njih vidljiv je ukras savinute vitica s trolistima. Ukras je nekada uokvirivao gornju stranu stećka, ali sada je vidljiv samo jedan mali dio ukrasa.


[1] https://www.ipu.hr/section/hr/38/podruznica-u-splitu-centar-cvito-fiskovic

Izvor: BhDOCumentary

 

Literatura i internet:

Fisković Cvito, 1961. Stećci u Cavtatu i u Dubrovačkoj župi, Prilozi povijesti XIII, Split, 165-166.

Bešlagić Šefik, 1971. Stećci – kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Biblioteka ''Kulturno naslijeđe''. ''Veselin Masleša''.

Institut za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković, dostupno na: https://www.ipu.hr/section/hr/38/podruznica-u-splitu-centar-cvito-fiskovic [Pregledano: 31.8.2018.]

 

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X