Dvostruki-Krusevo1Kakvi su to dvostruki ili dvojni stećci? Postoji više različitih oblika stećaka, jedan od njih je dvostruki ili dvojni oblik stećaka. Ovaj oblik je veoma rijedak. Evidentirano je samo 48 primjeraka. Dijele se u tri skupine. Koliko ih je i gdje se nalaze, saznat ćete u ovom tekstu, a kako izgledaju vidjet ćete na fotografijama.

Istražujući srednjovjekovne nadgrobne spomenike na olovskom području, jedna pojava zaslužuje posebnu pažnju, a to je veliki broj tzv. dvostrukih ili dvojnih stećaka. To su stećci koji izgledaju kao dva spojena stećka, ali su izrađeni od jednog monolita. Njihova dvojnost je izražena u gornjem dijelu stećka, tj. imaju dvojan krov, dok je donji dio stećka spojen, jedinstven. Većina istraživača smatra ih dvojnim grobom, najčešće supružnika ili zajednički grobom dvojice braće ili dviju sestara. Samo tri lokalna područja imaju više ovakvih stećaka. To su područja općine Rogatica (13 primjeraka, većinom u obliku dvostrukog sanduka), Višegrad (8 primjeraka, većinom su kombinovani oblik sljemenjak-sanduk) i Olovo (8 primjeraka, 7 sljemenjaka i jedan kombinovani).

Ovi oblici stećaka su veoma rijetki. Analizirajući podatke iz dostupne literature i naša istraživanja, na cijelom području rasprostiranja, ukupno ima 48 primjeraka ovakvih stećaka. U literaturi je ustaljena podjela dvostrukih stećaka na tri osnovne grupe: dvostruki sljemenjak, dvostruki sanduk i kombinovani sljemenjak i sanduk. Na olovskom području svi dvostruki stećci su u obliku dvostrukog sljemenjaka, osim jednog, koji je kombinacija sljemenjak-sanduk. To i nije čudo, jer na ovom području preovladava oblik stećaka čiji krov završava na sljeme (sljemenjaci), o ostalim oblicima olovskih stećaka pisat ćemo u nekom od narednih tekstova.

Dvostruki skica M Filipovic 2

Skica dvostruko stećka koju nam je ostavio Filipović Milenko iz 1934.g.

Prvi koji je skrenuo pažnju na dvostruki stećak u okolini Olova je istraživač Ivan Rengjeo. On je četrdesetih godina 20. stoljeća prošao putem od Vareša do Olova. Opisujući svoj put, između ostalih zanimljivosti, spominje dvostruki stećak na jednoj nekropoli u Križevićima kod Olova (Rengjeo I. 1942. 111). Misli se na lokalitet Gradina u naselju Meorača.

Našim istraživanjem ustanovili smo da na olovskom području ima ukupno osam ovakvih stećaka. Jedan stećak, za koji je podatak ostavio etnolog Milenko Filipović, nismo uspjeli pronaći (Filipović M. 1934. 15).

Lokacije nekropola s dvostrukim stećcima:

  1. Meorača (Križevići), Gradina – ukrašen kombinacijom dvostrukih spirala (spiralnih
    Dvostruki2Dvostruki sljemenjak: Mramor, Drecelj
    zavoja),
    1. Hurića brdo, Gurdići
    2. Mramorje, Gurdići
    3. Mramorčić, Drecelj (sljemenjak-sanduk)
    4. Mramorčić, Drecelj
    5. Mramor, Drecelj
    6. Greblje/Mramorje, Kruševo – sličnih ukrasa kao stećak iz Meorače
    7. Moguše, Mramor (prevrnut), Benac navodi da je prevrnut, ali da se tada nije moglo vidjeti da je dvostruki (Benac A. 1951. 51-52). Našim uvidom na terenu 2007. godine nije bilo moguće vidjeti da je to dvostruki sljemenjak, jer je jedna strana bila potpuno utonula u tlo. Također, u tekstu Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju nekropole za nacionalni spomenik, tvrdi se da nije moguće ustanoviti da li je spomenik u obliku dvostrukog sljemenjaka. Ostaje nam da vjerujemo autoru Bencu do arheološkog otkopavanja ovog spomenika.
    8. Dolovi – ovaj podatak o dvostrukom stećku nam je ostavio Filipović M., ali ni na jednoj od pronađene 4 lokacije oko naselja Dolovi nema dvostruki stećak (Filipović M. 1934.15). Ali i dalje za njim tragamo, jer podaci iz ranije literature ne podudaraju se sa stvarnim stanjem.
    Pored spomenika koji svojim oblikom asociraju na dvojni grob, postoje spomenici koji svojim ukrasom asociraju na to. To su spomenici koji su ukrašeni jednom uzdužnom linijom ili tordiranom trakom preko krova stećka. Nekada je to kombinacija traka ili plastičnih (ispupčenih), glatkih ili pletenih užeta, ne samo po sredini stećka, nego i po rubovima. Također, nije rijetka pojava da su dva stećka postavljena sastavljeno jedan pored drugog, tako da se i oni mogu smatrati grobovima u kojima su pokopane bliske osobe.

Gdje ih sve ima

Najveća koncentracija ovih stećaka je definitivno istočna Bosna, najviše ih ima na području općina Rogatica, Višegrad i Olovo, dok ih u manjem broju ili pojedinačnih primjeraka ima na području drugih općina u istočnoj Bosni: Šekovići, Srebrenica i Sokolac; u srednjoj Bosni oko Sarajeva i Trnova; u Hercegovini pojedinačni nalazi: kod Čapljine i na ušću Rame Prozor-Rama i u zapadnoj Srbiji: Prijepolje, Bajna Bašta, Valjevo i Loznica (pogledati kartu i tabelu ispod).

Karta dvostrukih mala

Primijetili smo da su nekada u literaturi ovi stećci uredno evidentirani, ali je propušteno istaknuti da su dvostruki. Tako Bešlagić na nekropoli Mramorčić, na Drecelju kod Olova, iako ih je uredno evidentirao, a brojno stanje i danas odgovara, ne navodi da su dva stećka dvostrukog oblika, dok na susjednoj nekropoli koja je oko 300 m sjevernije, za jedan stećak naglašava da je dvostruki sljemenjak (Bešlagić Š. 1971. 230). Isti primjer imamo na nekropoli na Hreši kod Sarajeva, gdje za jedan dvostruki stećak na sljeme, autorica navodi „(...) da je jedan peterostran a drugi četverostran i da se ističu svojim oblikom kolijevke“. Naime, jedan stećak na sljeme ima na krovu veliko udubljenje, dok je drugi dvostruki sljemenjak, pa je autorica ta dva oblika povezala kao isti oblik (Vračko-Korošec 1940. 47). Bešlagić je evidentirao ovu nekropolu, ali je propustio naznačiti da je jedan stećak po obliku dvostruki sljemenjak (Bešlagić Š. 1971. 174). Podatak da na ovoj nekropoli postoji dvostruki stećak kasnije potvrđuju i drugi istraživači (Mušeta-Aščerić V. 1978. 228). Ovo su dva primjera iz literature u kojima smo primijetili nesigurnost navedenih podataka, tako da je moguće da na već evidentiranim nekropolama stećaka može biti još dvostrukih stećaka, a da je propušteno njihovo evidentiranje.

Samo za jedan primjerak dvostrukog stećka u literaturi imamo podatak da su vršena arheološka istraživanja. To je jedan mali dvostruki sljemenjak u zapadnoj Srbiji (Bobova, Valjevo). Iskopavanja su vršena davne 1915. godine i tom prilikom pronađena su dva dječija skeleta (Hadži-Vasiljević J. 1931.116; Bešlagić Š. 1971. 418).

Od ukupno 18 dvostrukih sljemenjaka, 8 ih je na području općine Olovo, dok su dvije lokacije vrlo blizu, u pograničnom dijelu općine, to su dvostruki sljemenjaci u Nanićima (Kamenici), Crna Rijeka, Ilijaš (Bešlagić Š.1971. 158) i Kruševci, Sokolac, na lokalitetu Pazarić (Bešlagić Š. 1971. 239). Ove dvije lokacije geografski su blizu području olovskih stećaka i pripadale su teritoriji jedne srednjovjekovne župe ili pograničnom dijelu dvije susjedne srednjovjekovne župe (Krivaja/Kamenica i/ili Studena) (Anđelić P.1978. 331-343). Čak je moguće da ih je izrađivao isti klesar.

dvostruki sa nekropole Nanici u Olovu Beslagic 1953 111 snimio Kuca 1949 02Dvostruki sljemenjak iz Nanića (Šehovića) Crna Rijeka – Ilijaš (Bešlagić, 1953.173)

 

Zanimljivo je da na tako malom prostoru postoji nekoliko primjeraka dvostrukih stećaka. Kada se uradi detaljna evidencija cijelog područja stećaka, vjerujemo da će ovakvih rijetkih primjeraka biti još, pogotovo na susjednom području, na prostoru općina Sokolac, Han-Pijesak, Ilijaš i na prostoru istočne Bosne.

***

Na ovom linku možete preuzeti tabelu s popisom svih dvostrukih stećaka na teritoriji njihovog rasprostiranja: tabela (PDF, 3,17 MB)

Pogledajte fotogaleriju svih olovskih dvostrukih stećaka i još nekih na fotografijama iz literature. Izvolite Link.

Piše: Mirnes Hasanspahić

Izvor: BhDOCumentary

Literatura:

Anđelić, Pavao (1978), ''Srednjovjekovna župa Kamenica ili Krivaja'' GZM, n.s. A. XXXIII (1977), Sarajevo, Zemaljski muzej, 331-343.

Mušeta-Aščerić, Vesna (1978), ''Hrešanski mramorovi'', Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, Arheologija, n. s. sv. XXXIII, 223-229.

Benac, Alojz (1951), ''Olovo'', Srednjovekovni nadgrobni spomenici BiH, Svezak II, Beograd

Bešlagić, Šefik (1953), “Proučavanje i zaštita stećaka”, Naše starine, br. I, Sarajevo, 167-175.

Bešlagić, Šefik (1954), ''Stećci u dolini Neretve'', Naše starine, br. II, Sarajevo, 181-212.

Bešlagić, Šefik (1959), ''Stećci u Opličićima'', Naše starine, br. VII, Sarajevo, 145-154.

Bešlagić, Šefik (1964), ''Novo pronađeni natpisi na stećcima'', Naše starine, br. IX,133-144.

Bešlagić, Šefik (1971), ''Stećci – kataloško-topografski pregled'', Sarajevo

Filipović, S. Milenko (1934), ''Varošica Olovo s okolinom'', Preštampano iz „Franjevačkog Vijesnika“ za 1934., Beograd

Kear, Petar (1895), ''O stećcima'', Starohrvatska prosvjeta I (1895), sv 4, Zagreb, 200.

Rengjeo, Ivan (1942), ''Stećci ili mramorovi'', Hrvatski planinar, br. 8-12, Zagreb, 105-114.

Hadži-Vasiljević, Jov. (1931), ''Mađarsko groblje u Stavama'', Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, VI, Beograd, 115-117.

Vračko-Korošec, Paola (1940), ''La Nėcropole de han-Hreša'' Glasnik Zemaljskog muzeja, God. LII, sv. I. Historija i etnografija, 45-47.

Odluka o proglašenju Historijskim spomenikom ''Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu 'Mramorje' u selu Moguš''. Odluka Broj: 02-02-94/08-5. 28.05. 2008. Sarajevo: ''Službeni glasnik BiH'' broj 100/08. Dostupno na: http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3030 (15.12.2014)

http://www.kons.gov.ba - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X