gombanje00Po naslovu ćete pomisliti da se radi o nekoj dresuri ptica sokolova, al’ nije tako. Radi se o fitnesu koji je nekada bio besplatan. Kada, kako i zašto je počinjao organizovani sport u Bosni i Hercegovini…

Sve je počelo s uvođenjem školskog predmeta gimnastike u pojedine škole. Predmet gimnastiku ili vježbanje u školama do dolaska austrougarske vlasti vodili su samoinicijativno neki predavači (učitelji) u školama. Poslije 1878. godine nastaju promjene u školstvu i uvode se nastavni planovi i programi kakvi su bili u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji, u kojima je bio zastupljen predmet gimnastika. Ali uvođenje tog predmeta išlo je postepeno zbog pomanjkanja uslova, tj. nedostatka kadrova. U Sarajevu se 1879. godine otvara državna Realna gimnazija i predmet gimnastika uveden je odmah, u I razred. Isprva se taj predmet nazivao ''gombanje'', a dvorana za vježbanje ''gombaona'', a od 1891/92.g. predmet se naziva gimnastika (Dopuđa, 1968. 17.18). Predmet se uvodi i u osnovnim školama. Za sarajevske narodne osnovne škole izdata je naredba 1880. godine i propisan predmet gimnastika od I–IV razreda po 2/2 časa, tako sve do 1918. godine (Dopuđa, 1968. 17.18). Nepostojanje fizičkog obrazovanja i odgoja u dotadašnjim školskim sistemima i sporo njegovo uvođenje u nove školske sisteme također je uticalo na proces udruživanja u sportskim društvima. Uvođenje ovog školskog predmeta u škole pomoglo je stvaranju novih generacija učenika sa razvijenom sportskom sviješću. Te generacije će doprinijeti masovnijem osnivanju sportskih društava.

 Pojedina sportska društva su tražila od nadležnih vlasti dozvolu da se srednjoškolska omladina učlanjuje i vježba u sokolskim (gimnastičkim) društvima. Međutim odgovor vlade na taj zahtjev je bio da đaci ne smiju da budu članovi društva, nego smiju da vježbaju samo u đačkim četama u posebno vrijeme (Dopuđa, 1974.56).

Sokolstvo i sokolska (gimnastička) društva

Ova društva zauzimaju posebno mjesto jer su predstavljala najbrojnija gimnastička i sportska udruženja u Bosni i Hercegovini. Ideja o sokolstvu se proširila iz Češke, gdje je u Pragu osnovano prvo društvo te vrste, 1862. godine. to prvo osnovano društvo je dobilo ime ‘‘Sokol”, tako da je zaživjelo pravilo da gimnastička društva nose takvo ime, tako nastaje i termin ‘‘sokolstvo”. Ova društva su osnivana kod Slavenskih naroda koji su bili pod austrougarskom upravom. Sarajevska ‘‘Srpska riječ” prenosi jedan članak iz Londonskog sedmičnog lista ‘‘The Graphic” o sokolstvu, u kome se kaže: I svim slovenskim narodima Evrope zajedničko je to, da se taj pokret raširio svuda, gdje imade ljudi slovenskog porijekla – od Čeha njihovoj braći Poljacima i Srbima, Hrvatima, Rusima i Bugarima (‘Srpaka riječ’ br.144. 1910. 2). Ideju sokolstva su u Bosnu i Hercegovinu donijeli bosanski studenti koji su studirali na univerzitetima po Monarhiji (u Beču, Pragu i Budimpešti).

 Prvi pokušaj osnivanja sokolskog društva u Bosni i Hercegovini desio se u Foči 1893. godine, ali je bilo veoma kratkog vijeka trajanja pošto ga je vlast brzo zabranila. Da bi se nakon deset godina osnovalo prvo društvo tog tipa u Mostaru 1903. godine, a u Sarajevu je prvi soko osnovan 1905. godine pod imenom ‘‘Dušan Silni”. U sokolskim društvima posvećivala se pažnja tjelesnom vježbanju, sokolskoj disciplini, moralnom vaspitanju i idejnoj strani sokolskog pokreta.

 U vrijeme osnivanja tih društava tadašnja štampa daje poticaje osnivanju i naglašava potrebu i koristi ...našoj zanatlijskoj i trgovačkoj omladini, koja se većinom po čitav dan grči nad svojim poslom u tjesnim i mračnim dućanima, a koja svoje slobodno vrijeme obično provodi u zagušljivim mehanama i kavanama, prijeko je potrebno da gimnasticira, (…) …a zdravstvena korist je da se čovjek gimnasticiranjem okrepljuje i osvježava, grudi, krv i mišiće po svim udovima življe prorade, tijelo očvrsne, ojača i lakše odolijeva bolestima (‘Srpaka riječ’ br. 53. i 54. 1905. 2). Općenito o sokolskoj ideji se pisalo u godinama osnivanja, tako da ‘‘Srpska riječ” u tri svoja broja piše o važnosti te ideje (‘Srpaka riječ’ br. 146.147. i 148. 1909.2). Davane su i ohrabrujuće upute za osnivanje ... gdje ima petorice sposobnih i oduševljenih mladića, mogu Soko osnovati i raditi., objašnjeni su i postupci pri biranju pravila i biranju privremenog odbora (‘Srpaka riječ’ br. 235. 1909.2.). Da je zainteresiranost omladine rasla sporo vidi se iz članaka ‘‘Srpske riječi” godinu dana poslije, 1910. gdje se iznosi da su osnovne teškoće s kojima su se susretali članovi u sokolima nedostatak kadra (vođa i učitelja), Pri osnivanju se naših gimnastičkih društava osjeća, u prvom radu, nestašica spremnih učitelja. (‘Srpska riječ’, br. 141. 1910.1-2). Druga, nešto manja poteškoća je nedostatak prostorije za vježbanje. Ali kod onih koji su odlučili da vježbaju elan je bio jak pa se je zbog nedostatka ovih prostorija često vježbalo na otvorenom (Žakula, 1910. 15-30).

 Ukupan broj ovih društava u Bosni i Hercegovini bio je 121 ili 10 % od cjelokupnog broja (Pejanović, 1930.60).

 U tim društvima počela se gajiti moderna gimnastika u raznovrsnim vidovima, u vježbaonicama i izvan njih. Pored vježbi bez sprava, izvođene su vježbe i na spravama. Rezultat rada u vježbaonicama prikazivani su na brojnim priredbama i sletovima u granicama i izvan granica Bosne i Hercegovine.

 U ovim društvima je bilo isključeno svako političko djelovanje. Gombanje se nije gombalo s politikom, ali se je politika gombala s gombanjem.

BhDOCumentary

 

Reference:

 Anon, 1909. ''Kako ćemo osnovati Soko?'', Srpska riječ, br. 235. Sarajevo;

 Anon, 1909. ''Kako ćemo osnovati Soko?'', Srpska riječ br. 236. Sarajevo;

 Anon, 1910. ''Sokolstvo i omladina'', Srpska riječ br. 141. Sarajevo;

 Dopuđa Jelena, 1968. ''Fizička kultura u školama Bosne i Hercegovine od prvih početaka do 1918. godine'' Prilozi za istoriju fizičke kulture u Bosni i Hercegovini, br. 1. Sarajevo;

 Dopuđa Jelena, 1974. ''Fizička kultura u školama Bosne i Hercegovine od prvih početaka do 1918. godine'', Komisija za istoriju fizičke kulture, Posebna izdanja, Knjiga 3. Sarajevo;

 Mića 1905. ''Osnivajmo gimnastička društva'', Srpska riječ, br. 53. i 54. Sarajevo;

 Pejanović Đorđe, 1930. ''Kulturno-prosvetna humana i socijalna društva u Bosni i Hercegovini (za vrijeme austrijske vladavine)'', Sarajevo;

 Žakula Stevan, 1910. ''O gimnastici i osnivanju gimnastičkih udruženja'', Pregled, br.1. Sarajevo (15–30);

 

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X