jelasko 00bPredstavljamo vam Zbornik radova sa skupa Dani fra Matije Divkovića koji je održan 23. i 24. srpnja 2011. godine u povodu 400. obljetnice tiskanja prve knjige na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini pod pokroviteljstvom župe Jelaške.

Knjiga je izdata ove godine u izdanju nakladnika ‘Svjetlo riječi’ iz Sarajeva. Štampana je u tvrdom uvezu na 304 strane s mnoštvo starih fotografija dokumentarne vrijednosti. Cijena knjige je 50,00 KM i može se naručiti na ovom linku.

Naselje Jelaške nalazi se oko 30 km od Olova prema Zavidovićima u srednjem toku rijeke Krivaje. Rodno su mjesto fra Matije Divkovića.

Uvod u knjigu

Istodobno, uz drugotnog patrona župe – sv. Iliju, proslavljena je njezina 378. obljetnica postanka, također i 341. obljetnica smrti Magdalene Pereš-Vuksanović te 44. obljetnica svećeništva fra Anđelka Kamenčića.

Ovaj stručni skup okupio je brojne franjevce, dijecezance, književnike, političke djelatnike, predstavnike medija, župljane; svi su oni svojim sudioništvom uveličali jelaško slavlje. Iako je riječ o maloj sredini, odaziv je bio izvanredan, o čemu najrječitije govore pozdravne riječi organizatora, predavača ili pak ostalih sudionika tog nadasve veličanstvenog skupa. Kao da i sada čujem izričaje “Dobro došli u Stojčiće, u župu Jelaške, na Dane Matije Divkovića, na obilježavanje 400. obljetnice izdavanja prve tiskane knjige na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini”, koje je izgovorila voditeljica programa prof. Božana Zečević. Stoga nije naodmet predočiti ponešto od onoga što su rekli neki govornici na tom skupu. Tako Vitomir Pejić za Divkovića kaže da je izvor s kojega je potekla rijeka pismenosti, kulture i književnosti u bosanskohercegovačkih Hrvata, a Lovro Gavran moli Boga da Bosni i Hercegovini te hrvatskome narodu podari još kojeg velikana poput Matije Divkovića, dok načelnik Općine Olovo, gospodin Alija Hadžiabdić s ponosom govori o Divkoviću i njegovu značaju za materinski jezik, koji se izučava u srednjim školama. Don Ivan Mandić za Divkovića kaže da je bogoljubni vizionar, onaj koji je Bosnu i Hercegovinu učinio ljepšom i milijom.

jelaske-044

Poslije uvodnih, pozdravnih i prigodničarskih riječi otvorena je izložba u povodu spomenute obljetnice, popraćena velikom pozornošću i pljeskom, koncipirana u tematskim cjelinama o raznolikim područjima uz kratke tekstove i tiskovne prikaze. Građa za postav korištena je iz više izvora, što je vidljivo iz eksponata. O uspješnosti izložbe bilo je niz potvrda, a naša je želja da sve ono što je predočeno, postane trajnom uspomenom na Matiju Divkovića i burnu povijest župe Jelaške. Vjerujem da će se buduće generacije spram izložbe odnositi pomno, s ljubavlju, isto onako kao što sam ja to činio pri njezinu nastajanju.

Uslijedio je potom tematski stručni skup – Život i djelo fra Matije Divkovića. Izlagači su i njihove teme: dr. fra Andrija Zirdum iz Žeravca Pogled u politička i kulturna zbivanja u vrijeme fra Matije Divkovića, fra Stjepan Duvnjak iz Kraljeve Sutjeske Jelaške u protokolima i matičnim knjigama samostana Kraljeva Sutjeska, Željko Ivanković (pročitao Mladenko Marijanović) iz Sarajeva Književna vrijednost Divkovićeva djela, Ivica Mlivončić iz Splita Što je nama fra Matija Divković danas i Nikola Kamenčić iz Jelašaka Moj doživljaj fra Matije Divkovića. Hvalevrijedno je spomenuti i književnika Ivana Lovrenovića, koji nije mogao biti sudionikom skupa, ali je poslao svoj rad o Divkoviću, što je također uvršteno u ovu knjigu. I Mirsada Mešić, profesorica bosanskog jezika, također je dala svoj veliki prilog tako što Divkovića proučava unutar svojega nastavnog predmeta. Zanimljivi su i prijedlozi nekadašnjeg omiljenog župnika vlč. Marinka Mrkonjića kad je riječ o Divkoviću: zalaže se za spomen-sobu u Domu luture u kojoj bi se sačuvalo sve što podsjeća na utemeljitelja pisane riječi na narodnom jeziku – sve izložbe, eksponati, literatura…

Nakon programa u Domu kulture obilježavanje 400. obljetnice nastavljeno je u dupkom ispunjenoj crkvi Uzvišenja Svetoga Križa. Misno slavlje predvodio je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, uz kancelebraciju vlč. Marka Lacića, fra Gabrijela Tomića, fra Anđelka Kamenčića, vlč. Ivana Mandića, vlč. Marinka Mrkonjića i fra Vinka Ćure. Između ostaloga, Provincijal se upitao što nam je ostalo od Nauka krstjanskog, od kršćanske vjere i kulture. Vjeruje da sjeme Božje riječi nije uzalud posijano, pa će vjera rasti, sazreti i donijeti plod kraljevstva Božjega. Poseban ugođaj dali su župljani u svojim narodnim nošnjama. Bilo ih je lijepo vidjeti kako drže do tradicije i običaja.

Sutradan, 24. srpnja 2011., euharistijsko misno slavlje u povodu obljetnice predvodio je mons. Bosiljko Rajić, pastoralni vikar Vrhbosanske nadbiskupije i izaslanik uzoritog kardinala Vinka Puljića, uz koncelebraciju fra Anđelka Kamenčića i vlč. Ivana Mandića. U svojoj nadahnutoj propovijedi – među ostalim – kaže: “Fra Matija Divković, sin ovog kraja i naroda, živio je u teškim vremenima turske vlasti, davši svoj velik doprinos za preživljavanje svih nedaća i nevolja, ostajući odan svojoj katoličkoj vjeri, svojoj Crkvi i svome hrvatskom narodu.”

Ovaj kratki pregled znanstvenog skupa samo je uvodnik onome što je u knjizi, a zasigurno vjerujem da smo u naša sjećanja utkali trajnu uspomenu na velikog Divkovića, kao nadasve povijesnu osobu koja nas još uvijek tako snažno nadahnjuje. Uostalom, dobro je rekao fra Andrija Zirdum: “Sve što se dogodi, treba zapisati da se ne zaboravi.” To jest razlogom nastanka ove knjige. Sve smo učinili kako bi čitatelji dobili što vjerniju sliku o tom veličanstvenom skupu. Knjiga je bogato ilustrirana brojnim fotografijama, za što je zaslužan – među ostalim – Ilija Kamenčić.

No ipak, s tugom u srcu moramo spomenuti i neke sudionike zbivanja u Jelaškama kojih više nema – Ivice Mlivončića, fra Berislava Kalfića, Ilije Kamenčića, fra Anđelka Kamenčića i vlč. Josipa Glavaša.

Zasigurno ova knjiga ne bi ugledala svjetlo dana da nije bilo dobrih ljudi koji su sve to priredili, financirali i ostvarili. Stoga ovom prigodom najsrdačnije zahvaljujem pojedincima, ustanovama, župljanima, Organizacijskom odboru, donatorima — svima koji su pomogli pri objavljivanju ove knjige kao i u organizaciji izložbe i proslave u Stojčićima prigodom obilježavanja 400. obljetnice prve tiskane knjige na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini.

jelaske 088Zahvaljujem svima koji su mi pomogli pripremiti izložbu, osobito akademskoj slikarici Veri Kos-Paliska, prof. Kristini Varda, skulptoru Mati Sabljiću, filmskom kritičaru Mati Ćuriću, Danijelu Mijiću, Kristini Mandir r. Grgić, Valentini Divković r. Kamenčić, Vjekoslavu Kamenčiću, Meliti Kamenčić, Iliji Kamenčiću, fra Anđelku Kamenčiću, Peri Kamenčiću, Željku Fedetovu, Leonardu Fedetovu, fra Nikici Batisti, vlč. Iliji Orkiću, Zoranu Burazeroviću, Kristini Pendić, P. Oswaldu Stipaniću, Željku Puzjaku.

Svojoj obitelji zahvaljujem na tolikoj strpljivosti, pomoći i razumijevanju.

Nadasve zahvaljujem na stručnoj, temeljitoj i svakojakoj potpori na uređivanju ove knjige – Davidu Iviću, Kristini Varda, Mati Ćuriću, fra Lovri Gavranu, fra Marijanu Karauli, fra Marku Karamatiću, dr. sc. Stipanu Trogrliću, mr. sc. Iliji Jakovljeviću, prof. Marku Maršiću i vlč. Iliji Matanoviću.

Najuljudnije zahvaljujem autorima tekstova ove knjige.

Također ne mogu ne priopćiti kako sam knjigu i izložbu priredio zbog ponesenosti velikom ljubavlju prema fra Matiji Divkoviću i župi Jelaške. A ono što posebno želim jest da župa Jelaške živi vječno u punini života i da održava spomen-slovo na svoga velikana Matiju Divkovića.

Urednik Nikola Kamenčić

Predgovor Zbornika

Knjiga Fra Matija Divković i Jelaške vrijedno je djelo Nikole Kamenčića, rođenog brata svećenika franjevca Bosne Srebrene, sad već pokojnog fra Anđelka. I oni su Jelaščani, ponosni fra Matijini sumještani, pa im je bilo jako stalo do toga da obljetnica ovoga velikana naše kulture bude dostojno obilježena i u njihovu rodnom mjestu.jelaske89

Djelo je nastalo povodom obilježavanja 400. obljetnice izdavanja Nauka krstjanskog – prve knjige u Bosni i Hercegovini tiskane na narodnom jeziku, i to domaćim pismom, bosančicom, što ga je izdao otac bosansko-hercegovačke književnosti fra Matija Divković, u Veneciji 1611. godine.

Upravo u povodu spomenute obljetnice Nikola Kamenčić je, skupa sa svojim prijateljima i suradnicima, učinio sve da se taj prvorazredni kulturni događaj obilježi i u Jelaškama, fra Matijinu rodnom mjestu. I uspio je. U tu je svrhu (23. – 24. srpnja 2011. god.), u sklopu manifestacije Dani fra Matije Divkovića u Jelaškama, priredio prekrasnu izložbu o župi Jelaške, te sudjelovao u organizaciji znanstvenog skupa o Nauku krstjanskom i njegovu autoru.

Potom je prikupio sve radove s toga skupa, kao i još mnogo drugih pisanih radova, kako onih ranije objavljenih tako, i još više, onih koji su objavljeni povodom 400. obljetnice, pa je sve to skupa priredio u obliku knjige koju držite u rukama.

U knjizi su na prvome mjestu, dakako, pisac i njegovo djelo, ali uz njega su s pravom svoje mjesto našle i njegove rodne Jelaške, iz kojih je fra Matija iznikao. I zaista je dobro da uz oca bosansko-hercegovačke pismenosti upoznamo i njegovo rodno mjesto, što nam je ponuđeno na kraju ove knjige.

Zahvalni smo autoru na velikom trudu koji je uložio u pripravu i izdavanje ovoga djela, a sigurni smo da ćete i vi, poštovani čitatelji, uživati u njemu i da ćete se njime obogatiti – bez obzira na to koliko ste od prije poznavali fra Matiju i njegove Jelaške. To i jest svrha izdavanja ovoga zbornika, a to će i autoru biti najveća nagrada.

Fra Lovro Gavran, provincijal Bosne Srebrene

jelaske 045

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X