Dopis minist crvena lista 2Dopis je upućen Federalnom ministarstvu okoliša i turizma iz Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva povodom manjkavosti u dokumentu Crvena lista faune FBiH. Dopis se odnosi na dio o vrstama šišmiša. Dopis prenosimo u cjelosti:

Poštovana,

Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine izašla je kao nacrt izvještaja - prijedlog u februaru 2013. godine u Sarajevu kao treća knjiga „Projekta Šumskih i planinskih zaštićenih područja Broj: BA-FMPAP-TF091919-CQ-21-S-12/FBIH Izrada crvene liste ugroženih biljaka, životinja i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovine“.

Projekat je uradilo EU „Greenway“ Sarajevo u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Sarajevu, a realiziran je od aprila 2012. do marta 2013. godine. Naručilac projekta je bilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Kao autori, odnosno članovi ekspertne grupe su potpisani: 1. Prof. dr. Rifat Škrijelj, voditelj projekta i ekspert za ihtiofaunu, 2. Prof. dr. Suvad Lelo, voditelj ekspertnog tima za faunu, 3. Doc. dr. Nusret Drešković, voditelj ekspertnog tima za GIS, 4. Prof. dr. Avdo Sofradžija, ekspert za ihtiofaunu i sisare, 5. Prof. dr. Sadbera Trožić-Borovac, ekspert za faunu, 6. Prof. dr. Enad Korjenić, ekspert za sisare, 7. Doc. dr. Lada Lukić-Bilela, ekspert za faunu, 8. Doc. dr. Maja Mitrašinović-Brulić, ekspert za faunu, 9. Mr. sc. Dražen Kotrošan, ekspert za ornitofaunu, 10. Mr. sc. Senad Šljuka, saradnik za faunu, 11. Mr. sc. Mahir Gajević, saradnik za faunu i 12. Jasenko Karačić, saradnik za faunu.

Ovdje se želim osvrnuti na vrste šišmiša koje su zastupljene u prijedlogu Crvene liste faune Federacije Bosne i Hercegovine. Treba odmah reći da su predložene vrste ušle i u dokument pod nazivom Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva koji je federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić utvrdila na osnovu člana 108. Stav 2. Zakona o zaštiti prirode. Ovaj dokument je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH, (2014, 7: 111-125[1]). Prvi član ovog dokumenta kaže „Crvena lista je bazirana na osnovu interpretiranih naučno utvrđenih stručnih podloga.“

Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine obrađuje ukupno 18 vrsta šišmiša i to 4 iz porodice Rhinolophidae (Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus euryale i Rhinolophus blasii) i 14 iz porodice Vespertilionidae (Myotis mystacinus, Myotis myotis, Myotis blithii,Myotis capaccinii, Myotis emarginatus, Vespertilio murinus, Nyctalus noctula, Nyctalus lesiopterus, Pipistrellus pipistrellus, Pipistrellus kuhlii, Pipistrellus savii, Plecotus auritus, Plecotus austriacus i Minopterus schreibersi). Uopće se ne spominju vrste iz porodica Miniopteridae i Molossidae.

Reference, odnosno, literatura koja je autorima poslužila za prijedlog Crvene liste je sljedeća:

Bolkay, S. (1924): Catalogus of the Mammals occuring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land- Museum in Sarajevo. Biol. Hung., Budapest.

Đulić, B. (1959): Beitrag zur Kenntnis der geographischen Verbreitung der Chiroptera Kroatiens. Glanik prirodnjačkog muzeja, ser. B. 14, 67-112.

Đulić, B. (1963): Étude écologique des chauves-souris cavernicoles de la Croatie occidentale (Yugoslavie). Mammalia 28, 385-436.

Đulić, B., Mirić, Đ. (1967): Catalogus Faunas Jugoslaviae. Mammalia IV/4 Academia Scientiarium et artium Slovenaca, Ljubljana.

Đulić, B., Mikuška, J., (1968): Ein weisser Abendsegler Nyctalus noctula (Schreber, 1774). Säugetierkundliche Mitt. 16, 308-309.

Feriancova-Masárová., Hanek, V. (1965): Stavovce Slovenska IV. Cicavce. Slovenska Akademia Vied, Bratislava. 334 pp.+12 tabl.

Kovačevoć, D., Đulić, B. (1988): Prilog poznavanja šišmiša (Chiroptera Mammalia) srednje Dalmacije. Biosistematika 14, 31-40.

Matvejev, S.D. (1960): Fauna Jugoslavije. U „Enciklopedija Jug.“. Beograd.

Sofradžija, A., Muzaferović, Š. (2007): Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo.

Stebbings, R.E. (1982): Distribution and status of bats in Europe. Report prepared for the Commission of the Europan Communities. 85 pp.

Od gornjih referenci za sve vrste korištena je referenca Sofradžija & Muzaferović (2007), za 16 vrsta referenca Đulić & Mirić (1967), a za 14 Bolkay (1924).

Od ostalih referenci Đulić (1959, 1963), Đulić & Mikuška (1968), Feriancová-Masárová & Hanák(1965), Kovačević & Đulić (1988)[2] i Matvejev (1960) uopće ne govore o šišmišima Bosne i Hercegovine i nejasno je zašto su navedeni kao reference. Čak Matvejev (1960) u svom radu o fauni Jugoslavije uopće i ne spominje šišmiše. Stebbings (1982) se bavi samo distribucijom pojedinih vrsta, ne navodeći literarne izvore za Bosnu i Hercegovinu već Jugoslaviju. Literaturu koja se odnosi na prostor Jugoslavije čine četiri rada B. Đulić (i saradnika) koji se odnose na područje Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine (ali samo za samo vrte P. auritus i P. austriacus.[3] Treba reći i to, da knjiga Sofradžija & Muzaferović (2007) koriste kao reference Bolkaya (1924) i Đulić & Mirić (1967). Dakle, uvidom u korištene reference, može se zaključiti da su autori koristili vrlo staru literaturu iz 1924. i 1967. godine i na osnovu takvih podataka predložili (a što je u dokumentu ministarstva i usvojeno) status ugroženosti. Drugim riječima, autori, koji su mahom profesori na Prirodno-matematičkom fakultetu upće nisu imali uvid u stručnu literaturu iz bližeg regiona (bivša Jugoslavija), a da se ne spominju novija istraživanja koja su provođena u okviru speleoloških društava u Bosni i Hercegovini, posebno u Centru za krš i speleologiju iz Sarajeva.

Regionalna i domaća bibliografija koja sadrži podatke o šišmišima Bosne i Hercegovine je sljedeća:

Bolkay, S. J., 1924: Catalogue of the mammals occuring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo.- Biologica hungarica, 1(2): 1-7.

Bolkay, S. J., 1926: Additions to the Mammalian Fauna of the Balkan Peninsula.- Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXXVII: 159 - 179.

Ciechanowski, M., K. Sachanowicz, A. Rachwald & P. Benda, 2005: First records of Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) (Chiroptera, Molossidae) from Serbia and Montenegro and from Bosnia and Herzegovina.- Mammalia, 69(2): 257-260.

Červeny, J. & B. Kryštufek, 1988: A contribution to the knowledge of the bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik, 36(4): 17-30.

Dujaković, G. 2004. Pećine Republike Srpske : Caves of Republic of Srpska.- Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, 330 str.

Đulić, B., 1980: Morphological characteristics and distribution of Plecotus auritus and Plecotus austriacus in some regions of Yugoslavia.- Proceedigns of Fifth International Bat Research Conference, Texas Tech Press, Lubbock: 151- 61.

Đulić, B. & Đ. Mirić, 1967: Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia.- Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 46 str.

Felten, H., F. Spitzenberger & G. Storch, 1977: Zur Kleinsäugerfauna West-Anatoliens. Teil IIIa.- Senckenbergiana biologica, 58(1/2): 1-44.

Ivanović, O., 1956: Pećina Ujča.- Speleolog, IV (1-2): 19-21.

Karapandža, B. & M. Paunović, 2005: Bat banding in Bosnia and Herzegovina. U: Hutterer, R., T. Ivanova, C. Meyer-Cords, L. Rodrigues, Bat Migrations in Europe. A Review of Banding Data and Literature. Naturschutz und biologische Vielfalt 28, BFN, Federal Agency for Nature Conservation, Bonn, str. 34-35.

Kotrošan D., V. Bjedov & B. Kryštufek, 2006: Stanje istraženosti faune sisara Bosne i Hercegovine.- Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 36(1): 29–55.

Kryštufek, B. & B. Đulić, 2001: Rhinolophus blasii Peters, 1866 - Blasius Hufeisennase.- U: Niethammer, J. & F. Krapp, Handbuch der Säugetiere Europas, Band 4: Fledertiere, Teil I: Chiroptera I.- Aula Verlag, str. 75-110.

Malez, M., D. Rukavina & T. Slišković, 1978: Kvartargeološki i paleontološki odnosi u pećini Rastuši kod Teslića, Glasnik Zemaljskog muzeja, Prirodne nauke, XVII: 5-22.

Milanolo, S., J. Mulaomerović & A. Zukanović, 2009: Alcune osservazioni di chirotteri in Bosnia ed Erzegovina [Some observations of bats in Bosnia and Herzegovina].- Labirinti 27: 43-52.

Mirić, Đ.,1973: Prilog rasprostranjenju i sistematskom položaju dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii Bonaparte, 1837) iz istočnih delova Jugoslavije.- Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, B (28): 179-205.

Mirić, Đ. & M. Paunović, 1997: New data on the Leisler's bat Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817) (Vespertilionidae, Chiroptera) from the Balkan peninsula, with a review of the Balkan range.- Myotis, 35: 67-75.

Mulaomerović, J., 2004: National Report on the Implementation of the Agreement on the Conservation of Bats in Europe. Bosnia and Herzegovina.- Manuscript, Inf.EUROBATS.AC9.25, UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, 4 pp. Link

Mulaomerović, J., 2005: National Report on the Implementation of the Agreement on the Conservation of Bats in Europe. Bosnia and Herzegovina.- Manuscript, Inf.EUROBATS.AC10.27, UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, 3pp. Link

Mulaomerović, J., 2006: National Report on the Implementation of the Agreement on the Conservation of Bats in Europe. Bosnia and Herzegovina.- Manuscript, Inf.EUROBATS.MoP5.46, UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, 3pp. Link

Mulaomerović J., 2007-2008: Bosanskohercegovačka nomenklatura šišmiša.- Naš krš, XXVII-XXVIII, 40-41: 25-27.

Pašić J., I. Napotnik, Jasna Friščić, P. Presetnik & M. Đurović, 2011-2012: Pećinska fauna okoline Banjaluke.- Naš krš 27-28 (44-45): 43–51.

Paunović, M. & S. Marinković, 1998: Kuhl's pipistrelle Pipistrellus kuhlii Kuhl, 1817 (Chiroptera, Vespertilionidae) - a new species in the mammal fauna of Serbia, with data on its Balkan distribution range, status and ecology.- Zbornik radova o fauni Srbije, Srpska akademija nauka i umetnosti, V: 167-180.

Petrov, B., 1968: Korrekturen und Bemerkungen zu den Verbreitungskarten im Van den Brink'schen Buch "Die Säugetiere Europas" für das Territorium Jugoslawiens.- Saugetierk. Mitt., 16: 39 - 52.

Rajzer, O., 1889: Letipas (leteći miš) u Hercegovini, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, I(1): 35–36.

Sachanowicz, K., M. Ciechanowski & A. Rachwald, 2006: Supplementary notes on the distribution of Pipistrellus pipistrellus complex (Chiroptera: Vespertilionidae) in the Balkans: first records of P. pygmaeus (Leach, 1825) in Albania and in Bosnia and Herzegovina.- Lynx (Praha), 37: 247-254.

Spitzenberger, F., P. P. Strelkov, H. Winkler & E. Haring, 2006: A preliminary revision of the genus Plecotus (Chiroptera, Vespertilionidae) based on genetic and morphological results.- Zoologica Scripta: 35(3): 187-230.

Tvrtković, N., I. Pavlinić & E. Haring, 2005: Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy, 1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution.- Folia zoologica, 54(1-2): 75-88.

Zagmajster M., B. Karapandža, M. Paunović & J. Mulaomerović, 2008: Šišmiši Bosne i Hercegovine : Bats of Bosnia and Herzegovina.- Sarajevo: S.D. Speleo dodo, Preprint serija br. 1., 64 str.

Pored ove literature, u Sarajevu je, u okviru istraživanja Centra za krš i speleologiju, do izlaska Crvene liste publikovano sljedeće:

Mulaomerović, J., 2013. Prvi nalaz Brandtovog šišmiša Myotis brandti u Bosni i Hercegovini.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 14-22. Link

Mulaomerović, J., 2013: Dva alpska dugouha šišmiša (Plecotus macrobullaris) iz Travnika u zbirci Prirodnjačkoga muzeja u Beču.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 37-38. Link

Mulaomerović, J., 2013: Dva šišmiša iz zbirke Zavičajnog muzeja u Travniku.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 39-41. Link

Pašić J., J. Mulaomerović & P. Presetnik, 2013: Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23-34. Link

Pašić, J. & I. Napotnik, 2013: Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) nađen među drvima u selu Aleksići (Sjeverna Bosna i Hercegovina).- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 35-36. Link

Pašić J. & P. Presetnik, 2013: Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 8-13. Link

Na kraju, na osnovu poznate literarne građe i na osnovu istraživanja, može se govoriti o 28 vrsta šišmiša u Bosni i Hercegovini iz 4 porodice (Rhinolophidae, Vespertilionidae, Miniopteridae i Molossidae) i to:

Rhinolophus ferrumequinumDopis Mini Crvena lista simisi

Rhinolophus hipposiderosDopis minist crvena lista 3

Rhinolophus Dopis minist crvena lista 4euryale

Rhinolophus blasii

Myotis myotis

Myotis blythii oxygnathus

Myotis bechsteinii

Myotis nattereri

Myotis emarginatus

Myotis mystacinus

Myotis brandtii

Myotis daubentonii

Myotis capaccinii

Pipistrellus pipistrellus

Pipistrellus pygmaeus

Pipistrellus kuhlii

Pipistrellus nathusii

Hypsugo savii

Eptesicus serotinus

Vespertilio murinus

Nyctalus noctula

Nyctalus leisleri

Plecotus auritus

Plecotus macrobullaris

Plecotus austriacus

Plecotus kolombatovici

Barbastella barbastellus

Miniopterus schreibersii

Tadarida teniotis

A Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine neka je na sramotu njenih autora (barem onih koji su pisali o šišmišima) i onih koji su im za to platili.

Srdačan pozdrav,

Dr. Jasminko Mulaomerović

Centar za krš i speleologiju, Sarajevo

P.S. Sada već znamo i za 29. vrstu šišmiša u BiH.


[1]Dokument na bosanskom jeziku.

[2]Moguće je da su autori Crvene liste krivo razumjeli podatke iz nekih radova, budući da se spominju lokaliteti Veternica kod Zagreba (Đulić, 1963) – možda su autori mislili da se radi o Vjetrenici u Popovu polju ili lokalitet Ključ koji navode Kovačević & Đulić (1988), a koji se nalazi u kanjonu Čikole i ne odnosi se na grad Ključ ili selo Ključ u općini Gacko (poznata Vilina pećina).

[3]Kao literatura Stebbings (1982) se u Crvenoj knjizi navodi i za vrste R. blasii, M. myotis, M. blythii, M. capaccinii, M. emarginatus, Vespertilio murinus, N. noctula, N. lasiopterus, P. savii, M. schreibersi.

Dopis minist crvena lista

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X