Miotis 14 miotis1Od juna do oktobra 2014. godine svaki dan ustopu, pratili smo jednog šišmiša na njegovom 'ljetnikovcu'. Obično se prati dolazak i odlazak porodiljskih skupina, al' mi smo uspjeli da pratimo jedinku. Uz pomoč Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva i Centrom za kartografiju flore i faune iz Slovenije donosimo rezultate praćenja.

Ljetno boravište šišmiša kojeg smo pratili u ljeto 2014. godine bilo je ispod nadstrešnica ispred kuće jednog od autora ovog teksta. Ispod nadstrešnice nalazi se stol i stolice, a prostor se koristi za odmor od fizičke aktivnosti i umor od psihičke aktivnosti. Pod nadstrešnicu ponekad dođu i nepozvani gosti. U ljeto 2009. je to bio jedan šišmiš kojeg nismo precizno pratili, po sjećanju zadržao se od 30 do 60 dana. Ovog ljeta (2014) došao je drugi nepozvan gost, opet šišmiš. Ćim je bio primijećen fotografisan je, a fotografija poslata brzinom mjerenom mbp/s, pravac u Sloveniju, na monitor eksperta za ovu vrstu životinja Primoža Presetnika.

Miotis 14 Kuca
Nadstrešnica ispod koje je boravio šišmiš

Uz pomoć fotografije Presetnik je determinirao životinju kao trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) i predložio da pratim kada šišmiš dolazi i koliko često upotrebljava ovo sklonište. To je zanimljivo zbog toga što se obično prati dolazak i odlazak porodiljskih skupina, i zato nema podataka za skloništa pojedinaca. A za BiH je bilo još zanimljivije jer su do početka 2014. godine bila objavljena samo dva nalaza trobojnog šišmiša. Đulić & Mirić (1967) gdje se bez detalja navodi za „Bosnu“ i Červený Kryštufek (1988) za Bjelušica pećinu na Popovom polju. Početkom 2014. godine već se je znalo i za nekoliko drugih nalaza (vidi Karapandža ovaj Bilten) i za nekoliko mjesta otkrivenih 2013 godine u okviru projekta "Zaštita šišmiša donjeg sliva rijeke Neretve", što su djelomično publicirali Presetnik i sur. (2014).

Metode rada

U 2014. godini pratili smo da li je trobojni šišmiš bio prisutan ispod nadstrešnice. Svakodnevna zapažanja smo imali u periodu od 21. juna do 5. oktobra, to znači nekoliko dana poslije prvog zapažanja trobojnog šišmiša do njegovog konačnog odlaska. Pri tome smo obratili pažnju i na tačno mesto gde je šišmiš visio.

Rezultati i diskusija

U godini 2014 prvi put smo zapazili trobojnog šišmiša u sredi juna. U ukupno 105 dana detaljnih posmatranja (Prilog 1) videli smo ispod nadstrešnice samo jednog šišmiša. Iako ne možemo istinski tvrditi, da smo preko čitave sezone opažali istog šišmiša, to nam se čini najvjerovatnije, što bi moglo značiti, da ovo sklonište zna za sada samo jedna jedinka. Vjerovatno je trobojni šišmiš bio mužjak, jer imaju ženke u prvi polovini juna već mlade i tada se preko dana drže u zbijenim skupinama. Na početku istraživanje računali smo, da ćemo na jesen u tom skloništu možda videti više šišmiša. Prema pojedinačnim podacima iz Slovenije i Austrije ovakve su pojedinačne životinje trobojnog šišmiša obično mužjaci, kojim se u periodu poslije razdvajana porodiljskih kolonija (oko prve sedmice avgusta) ponekad priključe i pojedinačne ženke (osobni podaci - Presetnik).

Trobojni šišmiš je ispod nadstrešnice upotrebljavao 4 različite mikrolokacije, koje su jedna od druge udaljene oko 1 metar. Zanimljivo je da je šišmiš upotrebljavao lokacije u navedenim razdobljima:

Miotis 14 lokacije
Potkrovlje nadstrešnice i označene miklolokacije gdje je visio trobojni šišmiš

 

- lokacija 1: c. 10–13 dana (c. 11–14. juni–23. juni),

- lokacija 2: 24 (26) dana ((23) 26. juni–19. juli), 1 dana između odsutan,

- lokacija 3: 14 dana (28. avgust–10. septembar), odsutan 3 puta po jedan dan;

- lokacija 4: 17 dana (17. septembar–3. oktobar), 1 dana između odsutan.

Dva veća sklopa odsutnosti sta bila 39 dana (20. juli–27. avgust) i 6 dana (11.–16. septembar).

To znači, da je na jedno lokaciju upotrebljavao u kontinuitetu od 10 do 24 dana. Trobojni šišmiš je pojedinačnoj lokaciji u vrijeme upotrebe bio vrlo vijeran, jer je procenat njegove odsutnosti bio 0’0, 4’2, 21’4 i 5’9% (lokacija 1–4). Iz toga možemo zaključiti, da je u vremenu odusutnosti ispod nadstrešnice u junu i avgustu vjerovatno upotrebljavao 2–3 i u septembru jednu, nama nepoznatu lokaciju.

U slijedećim godinama vidjeti ćemo jesu li opažanja iz 2014 godine po pravilu ili su bila samo iznimka od pravila. Možda ćemo imati i sreću pa saznamo za mjesto porodiljske kolonije, koju očekujemo u potkrovlju neke kuće.

Miotis 14 miotis1

..............

Ovaj rad objavljen je i u Biltenu radne grupa za zaštitu šišmiša / Bulletin of the working group for the bat convervation, Supplementum, XXXIV, 47, Suppl. 1, Sarajevo 2014. Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 26-29; Link

..............

Nakon što je završen ovaj tekst, u ljeto 2015. godine pratili smo istu vrstu šišmiša na istoj lokaciji, rezultate tog praćenja donosimo kada stignemo napisati....

Prilog: Detaljna tabela evidencije opažanja (PDF, 153 KB)

Izvor: BhDOCumentary

Primož Presetnik Center za kartografijo favne in flore (Slovenija)

Mirnes Hasanspahić Centar za krš i speleologiju i BhDOCumentary (BiH)

      Literatura

      Đulić B. & Mirić Đ., 1967. Catalogus Faune Jugoslaviae: IV/1 – Mammalia. Cosilium Academiarum Scientiarum Rei Publicae. Soc. Fed. Jugoslaviae, Academia Scientiarum et Artium Slovenica, Ljubljana: 46 str.

      Červený J. & B. Kryštufek, 1988. A contribution to the knowledge of the bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik, 36(4): 17–30.

      Karapandža B., 2014. Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia) okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 3-10.

      Presetnik P., J. Mulaomerović & T. Dervović, 2014. First confirmation of Rhinolophus blasii in Bosnia and Herzegovina and its possible maternity roost. str.: 136. V: Hutson A. M. & Lina P. H. C. (eds.): XIIIth European Bat Research Symposium. 1–5 September 2014 Šibenik, Croatia. Book of abstracts. Croatian Biospeleological Society & HINUS Ltd., Zagreb, 186 str.

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X