Tajan-jezeroBiološka, geološka, hidrološka i pejzažna raznolikost Bosnu i Hercegovinu nesumnjivo svrstava u red najbogatijih i najraznovrsnijih zemalja u Evropi, ali i zemalja koje su svrstane na samo dno ljestvice po površini zaštićenih područja, prirodnih vrijednosti i rijetkih i ugroženih vrsta. Razlog tome je nedovoljno funkcionalan i neusklađen zakonski i institucionalni sistem zaštite,

ali i općenito nizak nivo ekološke svijesti i učešća javnosti u procesima zaštite prirode i održivog razvoja.

Najmlađe i jedino zaštićeno područje u Zeničko-dobojskom kantonu je Spomenik prirode „Tajan“. Njegova ukupna površina iznosi 4.948,35 ha, od čega 4.038,35 ha pripada općini Zavidovići i spada u I zaštićenu zonu, a preostalih 910,00 ha općini Kakanj, kao II zašićena zona. Speleološki objekti (jama Atom, jama Javor, Omladinska jama i Lukina pećina), kanjoni (Mašice, Suhe i Duboke Tajašnice), Izron Suhe, Mašičko jezero i stijena, prirodni kameni mostovi sa pećinama, paleontološki i arheološki lokaliteti, šume i geološka raznolikost, brojne endemske i zaštićene biljke i bogatstvo faune, prepoznati su kao osnovne vrijednosti spomenutog područja. Njihovo stavljanje pod zaštitu stvara preduslove za očuvanje trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, zatim pruža mogućnosti za naučna istraživanja i obrazovanje, otklanjanje i sprečavanje eksploatacije i oštećenja prirode, te omogućava stanovništvu koje živi u granicama zaštićenog područja korištenje prirodnih dobara koje je u skladu sa ciljevima zaštite.

Nastanak mnogobrojnih pećina, jama, ponora i vrela omogućili su masivni krečnjaci trijaske starosti, po strukturi ispucali i karstificirani, od kojih je izgrađeno skoro cijelo područje Spomenika prirode.

Najizdašnije, ali i najznačajnije vrelo s aspekta zaštite je Izron Suhe, koji se nalazi na kraju Kanjona Suhe, kroz koji vodi putna komunikacija prema izletištima Kamenica i Ponijeri. Još davne 1978/79. godine vršena su istraživanja vrela i vodotoka za potrebe vodosnabdijevanja. Konstatovano je da su geološki i hidrogeološki odnosi u ovom području veoma kompleksni, Tajan suhanaročito u slivu vodotoka. Kao rezultat takvih odnosa korito vodotoka na jednom svom dijelu presušuje u toku ljetnih sušnih mjeseci. Geološka građa terena, u koju ulazi korito nakon izvorišta, omogućava značajnu infiltraciju, a tokom velikih voda dolazi i do većih koncentrisanih poniranja vode u podzemlje, kroz kraške pukotine i pećine. Vode koje se gube iz korita vodotoka, bilo infiltracijom bilo poniranjem, pojavljuju se na kraškom vrelu koje se nalazi na kontaktu magmatskih stijena i karstificiranog krečnjaka. Speleološko-ronilačkim istraživanjem konstatovano je da vrelo egzistira iz potopljene pećine i da se karsni kanal kojim voda iz karsne akumulacije dotiče na izvor nalazi na dubini od 14 m, a da poniruće vode površinskog toka, u užem području vrela, dotiču kroz kanal na dubini od 5 m. Na osnovu kvalitativnih parametara, utvrđeno je da je voda relativno visokog kvaliteta i pogodna za vodosnabdijevanje. Već tada su date i preporuke za poduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu šireg izvorišnog područja, zbog antropogenih utjecaja koji se mogu nepovoljno odraziti na kvalitet vode. Na tom mjestu izvršen je vodozahvat, a voda se cijevima transportuje do domaćinstava u Zavidovićima.

Sa samih vrhova Tajana, niz brojne skakavce (vodopade), strmo se spušta potok Duboka Tajašnica. Kanjon Duboke Tajašnice još uvijek nije potpuno istražen, ali obiluje izuzetno čistom vodom. Na kraju Kanjona izvršen je vodozahvat, da bi se voda pridodala Suhoj.

Kanjon Mašice nastao je prosijecanjem vode kroz trijaski krečnjak, uz pomoć tektonike, tako da je razdvojio krečnjački masiv na dva dijela, Mašicu i Srednju Stijenu. Najveća dubina mu je 350 metara. Za vrijeme većih padavina, kada ponori na ulazu kanjona ne mogu prihvatiti svu vodu u podzemne pukotine, kroz Kanjon teče potok Suvodol. Dno kanjona je na mjestima široko samo 3 metra. Bilo je i uže, ali je Kanjon miniran tokom priprema za sječu šume i proširen za prolaz šumskih traktora. Dno kanjona je prepuno malih pećina koje su idealne za zimsko prebivalište medvjeda.

Oko 500 metara od donjeg ulaza u Kanjon Mašice smješteno je Mašičkog Jezero, nastalo 1985.godineuslijed velikog klizišta koje je pregradilo potok Mašicu. Ovo prirodno jezero je tokom godina i različitih prirodnih utjecaja mijenjalo dimenzije i dubinu. U proteklom periodu obavljeni su značajni radovi na uređenju Mašičkog jezera, s ciljem turističke valorizacije, stoga njegova dužina sada iznosi 180 metara, a širina oko 30 metara. Mašičko jezero je bogato potočnom i kalifornijskom pastrmkom i rakom.

Biospeleološka istraživanja 

Paralelno sa ovim istraživanjima intenzivirana su biospeleološka istraživanja. Pećine i jame su idealno stanište mnogobrojnim insektima, paucima, gmizavcima i šišimima, koji su u Evropi proglašeni ugroženom vrstom. Podzemna fauna je općenito slabo istražena, a nerijetko skriva mnoštvo endema. Nova životinjska vrsta, koja je nazvana Tajanska pećinska mokrica (Cyphonethes tajanus) prvobitno je otkrivena u Ukrasnoj pećini u potoku Suha, ali je kasnije utvrđeno da se nalazi i u sistemu Jama Atom – Ponor kod brvnare, i to u brojnoj populaciji, posebno u donjem dijelu sistema. Također je registrovan pauk iz roda Lyniphia i moguće je da se radi o novoj životinjskoj vrsti, što će pokazati naredna istraživanja.

Kompleksnost speleoloških istraživanja sistema Jama Atom sa pratećim ponorima, koje je svjetlost prvi put obasjala21.12.2002.godine, sažeta je u knjizi „Svjetlo u Tajanu“. Ovaj dnevnik istraživanja objedinjuje razdoblje 2002-2006.godine i osim bogatih ali suhoparnih brojki, nesumnjivo osvjetljava čovjekovu težnju i želju za otkrivanjem još neotkrivenog, ali i volju i energiju koja proizilazi iz ljubavi prema prirodi i nauci.

 Karta Spom proirode Tajan

Kamo dalje...?

Speleološkim rječnikom rečeno, sistem Jama Atom – Ponor kod brvnare i Ponor Novara „idu dalje“. Po sadašnjem nacrtu, preostaje 35 metara da se ova dva objekta spoje u jedan sistem, što je cilj budućih istraživanja.Spajanjem ovih sistema i docrtavanjem novih kanala koji su pronađeni tokom istraživanja, sistem bi postao treći speleološki objekat po dužini u Bosni i Hercegovini.

Pogledajte fotogaleriju iz Spomenika prirode Tajan.

Literatura:

  • Avdagić,Blagojević,Isailović,Preka-Lipold,Tomić, (1979), Iztraživanje povremeno potopljenog vrela za potrebe vodosnabdjevanja, Naš krš, br. 6,Sarajevo;
  • Bajraktarević Admir, Basara Damir, Milanolo Simone, Rezultati dosadašnjih istraživanja sistema «Jama At» i ponora «Novara»do 2012. godine i perspektive istraživanja, SNIK Atom - Zavidovići, SO Dubovac –Karlovac, Centar za krš i speleologiju – Sarajevo, (prezentacija);
  • Bajraktarević Admir, (2004), Spomenik prirode Tajan, Ambasada lokalne demokratije, Zavidovići;
  • Zaštita prirode – Međunarodni standardi i stanje u Bosni i Hercegovini, (Udruženje za zaštitu okoline Zeleni Neretva, Konjic;
  • Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Tajan“, Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, br. 3/08;

Internet:

www.fmoit.gov.ba

www.tajan.ba

Izvor: BhDOCumentary

Piše: Rafaela Obučić

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X