Sheovaca1U selu Tušnjići kod Visokog nalazi se Šehova pećina, odnosno Šehovača ili kako je još narod zove Ljestvača. Ekipa iz udruženja "Eko Viking" Visoko nedavno je posjetila ovu malu ali zanimljivu pećinu i za BhDOCumentary pripremila multimedijalnu priču koju čine riječi, fotografije i video. Priču donosimo u nastavku...

 

U domaćoj literaturi nema puno podataka o pećinama koje su služile kao isposnice, eremitaže ili jednostavno kao mjesta za osamljivanje, ali bosanskohercegovačko podzemlje itekako svjedoči njihovom postojanju, kako u kršćanskoj, tako i u islamskoj tradiciji. Sehovaca 2

Tome u prilog ide i sadržaj, izgled, topografija i narodna predaja spomenutih objekata.

Isposničke kolonije oko Kraljeve Sutjeske (Gornja i Donja Ljestvača, Anđelovića pećina, pećina Ljuba i mnoge druge), u Katinom potoku

(isposnice u Crvenoj stijeni, Šehova tekija, pećine oko Šehove tekije), Kozlogradske stijene, pećine oko Šehove korije (bolje reći oko tekije na Bentbaši), Kaštela kod Fojnice, samo su neke od evidentiranih i istraženih pećina koje su služile kao isposničke ćelije ili mjesta za osamljivanje.

U selu Tušnjići, općina Visoko, nalazi se također Šehova pećina, odnosno Šehovača ili Ljestvača, po kazivanju susretljivih mještana. Pećina nije evidentirana u Katastru speleoloških objekata BiH, niti istražena do sada. Etnograf Milenko Filipović je ne spominje u “Visočkoj nahiji”, a ni google pretraga nije dala rezultate. Dedo Karavdić po sjećanju navodi da su se tu nekad okupljali šejhovi, da je imala prag i vrata, a da je šumski put do pećine bio održavan i označen.

Mlađa mještanka nam, objašnjavajući kako da dođemo do pećine, govori da se sada tu okupljaju mještani da bi posjedili, na što ukazuje mjesto za roštilj, žica, drvene klupe, stolovi i popratni alat. Iznad glavne pećine, u stijeni, nalazi se i manja pećina do koje vode drvene ljestve.

sehovaca crtez Sehovaca 3

 

 

Ekipa “Eko Viking”: Samra Džafić, Mehmed Prelić, Rafaela Obučić

Tekst, foto i video: Rafaela Obučić

Korišteni izvori:

Mulaomerović Jasminko: 2000-01. Kako istraživati sveto podzemlje u Bosni i Hercegovini / How to research the sacred underground of Bosnia and Herzegovina, Naš krš, br. 33-34, Sarajevo, Dostupno na: http://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/nk_33-34_2000-01%20%2813%29.pdf

Filipović Milenko: 1928. Visočka nahija, knj. 25. Beograd.

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X