umoljani zmaj1Ne mogu proći bjelašničkim terenom, a da se ne sjetim starih novinarskih dokumentarnih reportaža i filmova o zabjelašničkim selima. Snijeg, mećava, narodnje nošnje, zanimljivi ljudi, male skromne kućice bez električne energije... i sva ostala specifičnost tog kraja.

Danas je drugačija slika. Naselja su spojena na svjetsku asfaltnu mrežu, napojena električnim naponom, spojena telefonskom žicom, pokrivena signalom mobilne telefonije i satelitskim signalom za 
globalno pozicioniranje.   Bjelašnica obiluje planinskim pašnjacima i 
posjeduje odlične uslove za uzgoj sitne i krupne stoke. U ove sparne ljetne dane umoljanske krave sebi su pronašle dva sistema za hlađenje. Vodeno i zračno. Pored jednog od puteva za Umoljane umoljanske krave su spas od vrućine našle u u jednoj planinskoj lokvi koja im služi za piće i za rashlađivanje.
umoljani zmaj3

Za zračni sistem, krave su se dosjetile da „paškom“ brzinom dođu na jednu od dominatnih bjelašničkih kota i za hlađenje iskoriste vjetar. I hajvani skontali da za njihove klima uređaje nije potrebna skupa električna energija, niti njihovi sitemi utiču na globalne klimatske promjene, te se u potpunosti ponašaju u skladu sa održivim razvojem.

Da je čovječanstvo pametno k'o umoljanske krave, planetu Zemlju bi sačuvali za telad njihovih teladi i za našu unučad. Čovječanstvo će trošiti (čitaj – rasipati) sve veću količinu električne energije, naši ministri se već brinu kako će Evropi ubrzo faliti električne energije, te ćemo im mi prodati (čitaj – pokloniti) našu pitku vodu i čist zrak da oni sebi naprave električne energije. Krave će ostati mliječne sprave – a mi ćemo prezuzeti ulogu krava muzara evropskih energetskih lobija.

Ogromni bjelašnički prostor kao budući nacionalni park obiluje uslovima za razvoj turizam sa svim prefiksima (eko, etno, seoski, zimski, rekracioni, masovni, hotelski, katunski, kongresni... i ini drugi turizam), no kako stvari stoje uprava budućeg nacionalnog parka će morati da se pobrine da svako 20 metara bude jedan roštilj plac. Domaći turisti, umjesto da branjem šumskog voća – npr. borovnica, poprave katastrofalnu krvnu sliku, oni uporno održavaju turističku roštilj disciplinu – grudvanje holesterolom. Stvara se objektivni dojam da pivski stomaci i lubenice tumaraju Bjelašnicom...

Studeni potok

Nalazi se zapadno od Umoljana. Od ovog pisanja poznatiji kao „meandrarac“ jer meandrira, tj. svake godine mjenja svoj tok kako mu ćejf. Po legendi je to trag koji je ažbaha ostavila kada je iz Rakitnice, ničim izazavana, krenula na Umoljane. Ali mi ovog puta nečemo o legendama Ako je samo voda potok, meandrarca ovog ljeta nema, presahn'o, kakoumoljani zmaj2 i ne bi na ovom zvizdanu.

Ostalo je kameno korito zaleđeno ili zasušeno posljednjom svojom pozom. Na kraju polja potok počinje lagano da ubrzava svoj tok jer ga vuče gravitacija i ljepota Rakitnice. Prije nego što će se Studeni sa tri pelijepe kaskada obrušiti u kanjon Rakitnice, čovjek je skont’o da ga još jednom pameto iskoristi. Na tom mjestu nekada davno sagradio je vodenicu. Danas, samo jedva primjetni ostaci: kamena podzida, jedna greda, ostaci drvenog badnja i vidljiv ostatak jaza kojim je voda navođena od potoka ka vodenici.

umoljani zmaj4

 

Najljepša džamija na svijetu

Skromna umoljanska džamija, nadživjela vrijeme, istina sa vidljivim tragovima mnogobrojnih rekonstrukcija i restauracija. U unutrašnjosti na jugozapadnom zidu ispod sadašnjeg sloja maltera vidljivi je stari sloj sa enterijerskom fasadnom ornamnetikom koja se rijetko sačuvala na starim objektima, ali i ovdje nažalost samo malkice izviruje. Džamija je sagrađena u graditeljskom stilu pobožnosti, a ne u stilu hvalisanja. Džamija kojoj nisu potrebni klima uređaji jer ima konstantnu temperaturu ljeto-zima. Nekada je harem džamije krasilo jedno predivno stablo javora, ali ga danas više nema. Uspjeli li smo da ga foto-dokumentujemo za njegovog života, pa vam donosimo fotografije prije i poslije.

Umoljani dzamija Umoljani dzamija2

 Gradina, grobovi i aždaha

O kontinuitetu naseljenosti ovog područja svjedoči, skoro golim okom nevidljivi, ostaci neke graditeljske cjeline koja se nalazi na koti Posijak 1551 m n/v, (Topografska karta 1:25.000, list „Bjelašnica zapad“). Kota Posijak je nalazi se iznad umoljanskog katunskog naselja Gradina. Lokalitet je nekada davno obišao češki naučnik iz austrougraskog vakta – Carl Patsch. U Glasniku Zemaljskog muzeja iz 1902. godine Patsch je dao opis lokaliteta[1]. Obišavši teren i sami smo se uvjerili da je Patschov opis iz 1902. godine vjerodostojan i potpuno odgovara današnjem stanju. Istočna i južna strana gradina zaštićena je nasipom od zemlje, a zapadna od koje se prilazi sa sedla, utvrđena je istim nasipom i ostacima suhozida. Pach bilježi i ostatke čatrnje (bunara). Kasnije Pavao Anđelić prenosi isto što je pisao K. Pasch (Anđelić, 1975)[2]. Ono što bi smo mogli dodati je to da „nasip od zemlje“ kojeg navodi Pasch više liči na opkop (rov) koji je štitio gradinu. Lokalitet i dalje čeka svjetlo arheološke motike.

Još jedan svjedok kontinuiteta života i smrti je srednjovjekovna nekropola stećaka koja se nalazi pored puta za Umoljane. Na jednom od stećaka je uklesana prestava narodnih igara („kolo“) – sa osam muških figura. Uz koju muzičku podlogu su ovi momci igrali kolo, ne mozemo ustanovit? Al' znamo da „tehno“ nije sigurno. Preko puta nekropole su ostaci neke srednjovjekovne građevine, još dva stečka, a iznad nekropole je nekoliko muslimanskih mezarova sa nišanima koji nisu više u uspravnom položaju. Nišani su stariji oblik muslimanskih nadgrobnih spoeminka bez turbana. Cijeli ovaj lokalitet je danas Nacionalni spomenik BiH.[3]

Umoljani nisan Umoljani stecak

Najlegendarniji je umoljanski zmaj ili ažbaha. To je najstariji umoljanski stanovnik i nema kuveta da meandrira nego se okamenio i nepomično zalijepljen na jednoj stijeni ispod Gradine. Zmaj je obavijen tajnama. 

Izvor: BhDOCumentary

Piše: Mirnes Hasanspahić

***

Obećavamo vam priču o tome kako su Umoljani dobili ime, al' ne kroz legende kako uobičajno možete ćuti, nego na dokumentovan način...

Pogledajte galeriju fotografija


[1] Pasch Karlo,(1902), Rimska mjesta u konjičkom kotaru, GZM, A, Sarajevo, str.331.

[2]Anđelić, Pavao, (1975), Historijski spomenici Konjica i okoline, Konjic;

[3](Odluka o proglašenju Nacionalnim spomenikom, Nekropole sa stećcima, starim nišanima i ostaci srednjovjekovne građevine na lokalitetu Dolovi, selo Umoljani, prirodno i historijsko područje, 2009)

 

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X