FEstival historijeHistory Fest je struktuiran kroz nekoliko cjelina: paneli, diskusije, okrugli stolovi, promocije knjiga, prezentacije, projekcije filmova i kustoska vođenja.

Preko historiografije i razgovora o različitim historijskim temama, History Fest nas vodi do muzealizacije i institucionalizacije historije kroz različita mjesta pamćenja – muzeje, spomenike, memorijalne zbirke. Tokom festivala se okupljamo u Historijskom muzeju BiH - razgovaramo, učimo, mijenjamo odnos prema historiji i nasljeđu. Ulaz je slobodan!

Festival organizuju Udruženja za modernu historiju, Sarajevo, Historijski muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo i University Press, Sarajevo.

Program Festivala:

 

Petak, 02.06.2017., Historijski muzej BiH

09:30 – 10:00 Predstavljanje History Festa 
(Sudjeluju: Husnija Kamberović, Elma Hašimbegović) 

10:00 – 11:00 Predstavljanje izdanja Udruženja za modernu historiju 
(Sudjeluju: Edin Radušić, Edin Omerčić, Merisa Karović) 

Udruženje za modernu historiju osnovano je 2013. u Sarajevu. Osnovni ciljevi Udruženja su promoviranje modernih pristupa u historijskim istraživanjima i prezentiranju rezultata istraživanja, te organiziranje naučnih skupova, okruglih stolova, seminara, javnih debata, tribina i predavanja o raznim historiografskim pitanjima. U dosadašnjem radu, Udruženje je organiziralo veći broj naučnih skupova i objavilo šest knjiga. 


11:00 – 12:30 Historija u muzejima vs. muzeji u historiji 
Predstavljanje projekta studentske radionice i istraživanja „(Ne)primjereni spomenici: memorijalne zbirke BiH u tranziciji“ 
(Moderator: Jelica Jovanović. Sudjeluju: Elma Hodžić, Tijana Križanović, studenti)


Historijski Muzej Bosne i Hercegovine je član regionalne platforme (Ne)primjereni spomenici, nastale s ciljem uspostavljanja okvira za dugoročnu suradnju organizacija s područja EU i zapadnog Balkana koje se bave revalorizacijom i zaštitom antifašističkog nasljeđa i spomeničke baštine vezane uz NOB. U okviru rada platforme, Historijski muzej BiH je realizirao studentsku radionicu i istraživanje „(Ne)primjereni spomenici: memorijalne zbirke BiH u tranziciji“. Radionica tematizira i problematizira memorijalne zbirke koje se javljaju u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata, a koje su za vrijeme rata 1992-1995 ili u postratnom periodu prošle različite transformacije. U radionici učestvuje 19 studenata historije, historije umjetnosti, arhitekture i restauracije. Raspoređeni su u 5 radnih timova, prema lokalitetima koje proučavaju. Mladi istraživači su kroz radionicu obradili i mapirali memorijane zbirke u Drvaru, Foči, Jablanici, Mostaru, Bihaću, Jajcu.


12:30 – 13:30 Pauza

Petak, 02.06.2017.,Bošnjački institut

13:30 – 14:30 Predstavljanje knjige Rasima Hurema Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 
(Sudjeluju: Dragan Marković, Dino Mujadžević, Husnija Kamberović, Izet Šabotić, Ilija Ranić, Sead Berberović) 

Knjiga je zamišljena kao sinteza ukupnih zbivanja vezanih za Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini. Valjanim metodološkim pristupom, stvoreno je sveobuhvatno i cjelovito historijsko štivo, koje je pregledno i faktografski potkrijepljeno i koje nam daje jasnu naučno utemeljenu sliku događaja iz Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini.

Petak, 02.06.2017., Historijski muzej Bosne i Hercegovine 
15:30 – 16:30 Panel: Drugi svjetski rat – novi izazovi pred historiografijama u regionu 
(Moderator: Amir Duranović. Sudjeluju: Xavier Bougarel, Nikica Barić, Adnan Jahić) 


Koliko su novija istraživanja povijesti Drugog svjetskog rata pokazatelj napretka historiografije, a koliko rezultat revizionističkih pogleda suvremenih političkih elita? Koje su dominantne teme u historiografijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji kada je u pitanju istraživanje Drugog svjetskog rata i gdje su mogućnosti međusobne suradnje?

 
16:30 – 17:30 Predstavljanje projekta Istorija jugoslovenske ideje 
(Sudjeluju: Boro Bronza, Vladan Vukliš, Boško Branković, Borivoje Milošević) 


Cilj projekta „Istorija jugoslovenske ideje 1500 – 1918“ je komparativno izučavanje svih aspekata razvoja južnoslovenskog nacionalnog ideologema u odnosu na evropske ekvivalente u razdoblju od 16. do 19. vijeka, kao što su italijanski ili germanski ideologem, te jugoslovenske državotvorne ideologije tokom 19. i ranog 20. vijeka u odnosu na različite pandane državnih tvorevina ili koncepcija, koje su se u ekvivalentnoj hronološkoj dinamici karakterisale internom kompleksnošću, bilo na planu jezičke i konfesionalne šarolikosti, bilo na planu različitih nacionalnih i kulturoloških osjećanja, strijemljenja i iskustava. 
Poseban cilj projekta je suočavanje sa mitološkim konstrukcijama proisteklim iz vrlo različitih pobuda, koje su se bilo u kontekstu izrazite afirmacije, bilo u kontekstu apsolutne negacije, konstantno pojavljivale u svim fazama i inkarnacijama ideje južnoslovenske uzajamnosti, a koje danas, naročito u aspektima savremenog političkog diskursa, u velikoj mjeri otežavaju adekvatnu evaluaciju navedene ideološke i političke evolucije na naučnim osnovama. 


17:30 – 19:00 Panel (Ne)primjereno nasljeđe: rat, socijalizam i društvo 
(Moderator: Vjeran Pavlaković. Sudjeluju: Amra Čusto, Đorđe Krajišnik, Tamara Buble, Jelica Jovanović) 


U okviru rada platforme (Ne)primjereni spomenici, Historijski muzej BiH djeluje na polju problematiziranja, promoviranja i reaktiviranja nasljeđa Drugog svjetskog rata i socijalizma, nasljeđa koja je u današnjem društvu prepušteno zaboravu i propadanju. Koji su izazovi pročavanja i zaštite nasljeđa? Zašto zaboravljamo i zapostavljamo mjesta pamćenja? Kako popularizirati i reaktivirati nasljeđe? Može li muzej biti mjesto otpora protiv zaborava? O ovim i brojnim drugim temama će razgovarati bosanskohercegovački i regionalni stručnjaci i aktivisti.

 

Subota, 03.06.2017., Historijski muzej Bosne i Hercegovine

09:00-12:00 Evropske prakse u muzeologiji 


NEMO (Mreže evropskih muzejskih organizacija) i Balkanska mreža muzeja organiziraju prezentacije i diskusiju o trenutnim evropskim muzejskim praksama. Susret sa predstavnicima Izvršnog odbora NEMO-a će biti prilika za muzejske djelatnike iz BiH da predstave svoj rad, saznaju više o načinu učlanjenja u ovu organizaciju i eventualno nađu partnere za projekte koje žele realizirati u budućnosti. Program je na engleskom jeziku, uz obaveznu prijavu na sljedećem linku: 
https://goo.gl/forms/CXqrbXz3bIkhXcVD3


09:30 – 10:15 Predstavljanje izdanja Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci 
(Sudjeluju: Boro Bronza, Boško Branković, Borivoje Milošević, Vladan Vukliš) 
Sadašnja zajednica historičara u Banjoj Luci se najvećim dijelom razvija oko Odsjeka za istoriju Filozofskog fakulteta. Fakultet je zvanično počeo raditi 1994, izrastajući iz Pedagoške akademije (djeluje od 1969.). Fakultet objavljuje časopis Radovi, te seriju Stari srpski arhiv. 

10:15—11:00 Predstavljanje izdanja Srednja Europa (Zagreb) 
(Sudjeluju: Edin Omerčić, Branimir Janković, Dragan Marković) 

Srednja Europa je specijalizirani izdavač povijesne literature i knjiga o nastavi povijesti. Djeluje od 2001, a do sada je objavio niz važnih djela. Za promoviranje srednjoeuropske ideje u Hrvatskoj Srednja Europa dobitnik je Nagrade Wacława Felczaka i Henryka Wereszyckog, koju dodjeljuje Povijesni odsjek Jagelonskog sveučilišta u Krakovu i Poljsko povijesno društvo. 

11:00 – 13:00 Okrugli sto Historiografija u Bosni i Hercegovini i regionalni kontekst 
(Moderator: Vera Katz. Sudjeluju: Hannes Grandits, Radina Vučetić, Dejan Đokić, Branimir Janković, Darko Stojanov, Husnija Kamberović, Borut Klabjan, Šerbo Rastoder, Izet Šabotić) 


Cilj okruglog stola je sagledavanje općih trendova u razvoju historiografije u Bosni i Hercegovinu i Jugoslaviji tokom 20. stoljeća, s posebnim akcentom na analizu utjecaja suvremenih društvenih i političkih odnosa na razvoj historiografija u pojedinim postjugoslovenskim zemljama. Poseban akcenat će biti na sagledavanju regionalnih utjecaja, odnosno regionalne suradnje i šire evropske podrške toj regionalnoj suradnji. Osnovna ideja je da kroz dijalog potaknemo razgovore o stanju i o metodološkim pitanjima historiografje u svim postjugoslavenskim zemljama, te da zajednički tragamo za boljim statusom historijskih istraživanja, ali i o načinima depolitizacije historiografije koristeći iskustva sa Zapada. Regionalni kontekst i dalja saradnja su vrlo važni za sve historiografije iz postjugoslavenskih zemalja, zbog toga što danas svi dijelimo iste ili slične probleme i dileme. Okrugli stol ima i poseban cilj da pokaže kolike su sličnosti i razlike u historiografijama u postjugoslavenskim zemljama i gdje su mogućnosti dalje suradnje.

 
13:00 - 14:00 Pauza 
14:00 – 14:45 Predstavljanje knjige Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava (Sudjeluju: Amila Kasumović, Ajla Demiragić) 

Knjiga predstavlja zbornik radova koji na različite načine govore o AFŽ, nastojeći pokrenuti novu diskusiju o ulozi AFŽ u povijesti Jugoslavije i o njenom nasljeđu koje se danas neopravdano prešućuje. 


14:45 – 16:00 Predstavljanje rezultata projekta YU historija 
(Sudjeluju: Latinka Perović, Sonja Biserko, Drago Roksandić, Husnija Kamberović) 


Opšti cilj projekta je da doprinese regionalnoj normalizaciji kroz na činjenicama zasnovanu, čvrsto argumentovanu i multiperspektivnu istoriju Jugoslavije. U ovom kontekstu se regionalno istraživanje i analiza upravo najosetljivijih, međusobno osporavanih i kontroverznih tema, koje će obrađivati timovi istaknutih istoričara iz svih sedam država nastalih iz „druge“ Jugoslavije najviše obraćaju mladim ljudima – potencijalnim donosiocima odluka i kreatorima javnog mnjenja – kako bi ih osposobili da razlikuju misinterpretacije, distorzije i revizionizam od istorijskih činjenica s jedne, i zalažu se za demokratska načela s druge strane.

Projekat se takođe obraća ključnim faktorima u celom regionu, uključujući tvorce nastavnih programa, političare, akademike, medije i druge – pred kojima je danas izazov EU agende za normalizaciju odnosa u Zapadnom Balkanu – i to putem snažnog prisustva u sajber prostoru, na javnoj sceni i široko distribuiranih primeraka publikacije. 

Nositelj projekta je Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji, a realizuje se zahvaljujući podršci Saveznog ministarstva za inostrane poslove SR Nemačke, preko Ambasade SR Nemačke u Beogradu). 


16:00 – 17:00 Predstavljanje izdanja Hesperiaedu (Beograd) 
(Sudjeluju: Marija Kocić, Amir Duranović) 


Hesperiaedu je izdavačka kuća iz Beograda koja objavljuje naslove iz oblasti humanističkih i društvenih nauka domaćih i stranih autora. Svoj izdavački koncept fokusira na objavljivanje knjiga iz oblasti istorije, geopolitike, ekonomije, psihologije, umetnosti i dokumentarne proze. 


17:00 – 19:00 Sastanak DAAD projekta 
19:00 – 20:30, Prikazivanje filma Preduzeće Mermer i razgovor o Golom otoku 
(Sudjeluje: Zorica Marinković (Beograd), reditelj i scenarista filma)

Nedjelja, 04.06.2017., Historijski muzej Bosne i Hercegovine

11:00 – 12:00 Predstavljanje izdanja University Press (Sarajevo) 
(Sudjeluju: Dragan Marković, Edin Omerčić, Enes Omerović) 


Od 1998. godine IKD „University press – Magistrat izdanja“ Sarajevo kao specijalizrani izdavač znastvene literature obajvljuje naslove iz područja humanističkih nauka, medicine i arhitekture. U 14 edicija do sada je objavljeno preko 150 naslova autora iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke Republike, Grčke, Poljske, Republike Hrvatske, Savezne Republike Njemačke, Sjedinjenih Američkih država, Srbije, Švicarske i Velike Britanije.


12:00 – 13:00 Promocija izdanja Društva historičara Tuzlanskog kantona 
(Sudjeluju: Sead Selimović, Izet Šabotić) 

Društvo historičara Tuzlanskog kantona djeluje od 2013. godine. Okuplja historičare - nastavnike u osnovnim i profesore u srednjim školama, univerzitetske nastavnike i saradnike, naučne radnike, kao i lica čija je djelatnost uže vezana za historiju. U suradnji sa Odsjekom za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli objavljuje časopis Historijska misao. 

13:00 - 14:00 Predstavljanje izdanja Udruženja Almanah (Podgorica) 
(Sudjeluju: Šerbo Rastoder, Atvija Kerović, Sait Šabotić, Jasmina Rastoder)


Udruženje Almanah je osnovano novembra 1993. u Podgorici, s ciljem da izučava, čuva i prezentira kulturno-istorijsko nasljeđe i graditeljsku baštinu, istoriju, kulturu, običaje, tradiciju i društveno-ekonomski položaj Bošnjaka / Muslimana u cilju očuvanja njihovog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta.


14:00 Kustosko vođenje kroz depoe i postavke Historijskog muzeja BIH –

Zatvaranje History Festa

01.-05.06.2017., Plato Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 
HISTORY BOOK

10:00 – 21.00 Prodajna izložba monografskih i serijskih publikacija historiografskog karaktera izdavača i nakladnika iz regiona. 
FEstival historijeProjekat (NE)PRIMJERENI SPOMENICI podržali su Balkan Arts and Culture Fund - BAC, finansiran od strane Vlade Švicarske preko Švicarske agencije za razvoj i saradnju - SDC i Evropske fondacije za kulturu - ECF.

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X