Projekat-Obrada-rukopisa-Popis-herceg-pec00Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva priprema za štampu jedan stari i zanimljiv rukopis iz 1893. ili 1895. godine, a radi se o popisu hercegovačkih pećina.

Odmah po okupaciji počeo je Vojnogeografski institut iz Beča sa kartografskim snimanjem cijelog područja Bosne i Hercegovine. Za vrijeme snimanja uočeno je mnogo kraških fenomena (ponora, pećina, jama, estavela, sniježnica, ledenica). Prva istraživanja i opise kraških pojava, a samim tim i pećina, u značajnijem obimu nalazimo već u radovima koji se publikuju 1884. godine u drugom broju časopisa Speleološke sekcije Austrijskog turističkog kluba.

Krajem 19. stoljeća u Sarajevu se osniva Zemaljski muzej koji pokreće značajna terenska istraživanja. Viktor Apfelbeck i Franjo Fiala, kustosi u muzeju, započinju pretraživanja pećina, prvi kao staništa podzemne faune, a drugi kao prethistorijskih nalazišta. Apfelbeck u svom prvom radu o kukcima pećinarima navodi da je obišao dvadeset pećina u Bosni, a Fiala provodi prva arheološka iskopavanja u pećinama Megari na Bjelašnici i Marinovoj pećini kod Rogoušića. U isto vrijeme Hristofor Mihajlović daje prve opise unutrašnjosti Vjetrenice. Josip Vavrović istražuje Vjetrenicu radi vodoopskrbe željeznice i donosi prvi tehnički nacrt jedne naše pećine i crteže pećinskih ukrasa. U to vrijeme počinju i intenzivna geološka i hidrološka istraživanja kraških područja radi melioracija i vodoopskrbe. Iz tog vremena treba spomenuti radove J. Karlinskog, Ph. Baliffa, F. Riedla, E. Doležala, a kasnije, početkom 20 st. i F. Katzera, A. Pencka, A. Grunda i V. Havelke koji se svi na neki način dotiču i speleoloških objekata. Može se reći da broj poznatih speleoloških objekata iz tog vremena na području cijele Bosne i Hercegovine nije prelazio 100.

Projekat-Obrada-rukopisa-logoTokom istraživanja historije speleoloških aktivnosti u doba Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini koja se provode u Centru za krš i speleologiju otkriveno je više dokumenata, artefakata u pećinama, stručnih i naučnih radova u publikacijama, izvještaja, arhivskih dokumenta i naravno potpisa u pećinama koji govore o istraživačima i vremenu istraživanja, ali također i o tehnikama istraživanja. Također i istraživanja koja su stranci (u to doba) provodili u našoj zemlji. Svakako su najvažnija istraživanja Francuza Edvarda Martela, „oca“ savremene speleologije. Neki rezultati tih istraživanja predstavljeni su i objavljeni na međunarodnim konferencijama i časopisima.

Jedan od najznačajnijih nalaza zadnjih godina je popis pećina koj sadrži podatke o 731 pećini u općinama (tada kotarevima) Trebinje, Gacko, Konjic, Mostar, Bileća i Nevesinje. Popis je nastao krajem 19. stoljeća, 1893. ili 1895. godine, pisan je kurzivom u rukopisu na njemačkom jeziku. To je, koliko nam je poznato, jedan od najstarijih, ako ne i najstariji popis (ili kao se sad kaže katastar) pećina na području Južne Evrope. Zasigurno se može reći da ni jedna zemlja ili pokrajina unutar Austro-Ugarske monarhije južno od Alpa nije imala takav dokument. Kao takav on ima neprocjenjivu kulturnu, historijsku i naučnu vrijednost ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i šire.

Rukopis je u cjelini fotografisan, a sada i preveden sa njemačkog u bosanski jezik. U toku je kritička obrada teksta i priprema za grafičko uređenje knjige.

Trajanje projekta: 2016.-2017. godina

Projekat-Obrada-rukopisa-Popis-herceg-pec01

Projekat je donacijom podržalo JP BH Pošta Sarajevo
bh posta logo

 

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X