koalicija-rijeke-bih02Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Evropi. Takođe je dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduje veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda.

BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi[1].

Prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine[2], razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu, eutrofikaciji, itd.

Rijeke su kuća stotinama vrsta riba od kojih su dvanaest vrsta endemične.

Turistički potencijal je zanemaren

Negativni ishodi takođe prevazilaze koristi na ekonomskom nivou. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milion dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020[3]. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 miliona dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta[4]. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan[5], a broj radnih mesta je dosta upitan.

koalicija-rijeke-bih04

Da li nam zaista treba hidro energija?

Bosna i Hercegovina posjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane danas predstavljaju glavni izvor energije, dok ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri nepotrebni. Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi cca. 99,256 GWh / god, dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji[6].

Narod protiv hidroelektrana

Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neki od njih su već podigli svoj glas i postali tzv. "Čuvari rijeka". Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promovišu privatne interese umjesto da odbrane javni. Bum hidroelektrana prate glasni protesti stanovnika od samog početka. Gradovi Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizovani su protesti. Lokalni građani se bore protiv HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampovali na obali rijeke u trajanju od 325 dana. Ovih dana smo svjedoci sličnog napora u selu Kruščica, gde lokalni stanovnici protestuju od avgusta i naišli su na snažnu policijsku reakciju.

POSLJEDICE NA ŽIVOTNU SREDINU - uticaj na prirodu

Balkanske rijeke su prirodni dragulj Evrope. Brdovit i robusni teren stvara uslove za morfološki neizmjerno raznovrsne vodotoke i njihove poplavne površine. Od kraških formacija, romantičnih kanjona i slapova, preko vijugavih rijeka, formirajući široke tpkpve kroz šibljake na krivudavom putu ka susjednim močvarama i rijekama u koje uviru. Balkanske rijeke nam još uvijek pokazuju za kakva čuda je priroda sposobna. Balkanske rijeke nisu samo neobično lijepe; one su takođe prave riznice evropske slatkovodne biološke raznovrsnosti. Balkanske rijeke su domaćini za 69 vrsta riba koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. U ovim slatkovodnim ekosistemima može se naći više od 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope.

koalicija-rijeke-bih03

Prema UNECE-ovom Izvještaju[7] o stanju životne sredine, energetski sektor baziran na hidroelektranama, predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u Bosni i Hercegovini. Mnoge od predviđenih 300 HE projektuju se u kaskadama na udaljenosti od pojedinačnih HE od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka.

Duga priča ukratko - opljačkano vam je izuzetno prirodno blago i niko se ne brine.

Brineš li ti?

Važne činjenice i brojevi

 

- Na Balkanu je planirana gradnja oko 2.700 hidroelektrana u narednim godinama a skoro pola od je u ekološki osjetljivim područjima;

- Balkanske rijeke su domaćin za 69 vrsta riba koje žive samo tu na svijetu;

- Preko 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći u slatkovodnim sistemima u BiH;

- Oko 65% svih rijeka u kojima živi Mladica (Hucho hucho) nalaze se na Balkanu;

- Studije predviđaju ako se desi izgradnja ovih hidroelektrana na rijekama Balkana, najmanje 60 - 70% Balkana I 35 - 40% svijetske populacije mladice bi nestalo;

- 198 hidroelektrana je planirano ili je u izgradnji u Bosni i Hercegovini;

- 81 hidroelektrana već postoji, od kojih su 16 velike (> 10 MW), a 65 malih (<10 MW);

- Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine je oko 4.000 km, što znači jednu branu na svakih 15 kilometara rijeke;

- Oko 32% ukupne riječne mreže BiH može se smatrati potpuno prirodnim, 55% u blago izmjenjenim sa dobrim hidromorfološki stanjem,

- Samo 6% tokova je značajno, a 7% je u velikoj mjeri izmijenjeno.

- Rijeke BiH su dom za 119 vrsta riba od kojih su 12 endemične.

- od oko 136 investitora većinom su kompanije registrovane u BiH uključujući i Elektroprivrede u BiH;

- turistička privreda zapošljava oko 21,000 radnika. Prema tvrdnji Svjetske turističke organizacije Bosna i Hercegovina bilježi treće mjesto turističkog rasta u svijetu u periodu 1995 - 2020;

- rad malih hidroelektrana je uglavnom automatizovan i ne omogućava nova radna mjesta u toku rada MHE;

- okvirna cijena izgradnje MHE po 1 MW iznosi oko 2 miliona KM ili 1 milion EUR

Uloga novca- ko profitira iz buma HE

Masovna izgradnja hidroelektrana često je opravdana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled nam pokazuje drugačiju priču. Obećanja ekonomskog prosperiteta su, nažalost, neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inženjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Projekti HE ispod 5 MW su značajno subvencionisani iz naknada za obnovljive izvore energije pa troškovi po građane prevazilaze koristi koje ostvaruje država.

Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir. Planirana gradnja više od tri stotine hidroelektrana i davanje najvažnijih prirodnih resursa pod koncesiju privatnim kompanijama je bez ikakvog preterivanja pljačka.

Izvor: Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine

 


[1] Izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. Bosna i Hercegovina: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 2012.

[2] Second Environmental Performance Review. Bosnia and Herzegovina: United Nations Economic Commission for Europe, 2011.

[3] UNWTO Annual Report 2016. Madrid, Spain: World Tourism Organization, 2017.

[4] The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017. Geneva: World Economic Forum, 2017.

[5] Službeni podaci o ukupnom iznosu subvencija za hidroelektrane nisu dostupni javnosti.

[6] Izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. Bosna i Hercegovina: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 2012.

[7] http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/epr/epr_studies/native/EPR_2_BiH__Nezvanican_prevod.pdf

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X